Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj održano je javno saslušanje o „mliječnom paketu“ i budućnosti sektora mlijeka. Stručnjaci i poljoprivrednici iz Španjolske, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Njemačke i Francuske dali su pregled provedbe mliječnog paketa u Europskoj uniji. Ukazali su na negativna iskustva provedbe mliječnog paketa ali i pozitivne primjere. Upozorili su na probleme organizacije tržišta mlijeka i nedostatan utjecaj proizvođača mlijeka kod određivanja otkupne cijene mlijeka, pogotovo ako nisu organizirani u jake organizacije proizvođača. Prema nekim mišljenjima, liberalizacija tržišta mlijeka ukidanjem mliječnih kvota loše će utjecati na male proizvođače tako da je u raspravi u više navrata upravo na to ukazivano.
Nekoliko elemenata utječe na sadašnje stanje i nestabilnost cijena mlijeka na EU tržištu. Cijena mlijeka na europskom tržištu značajno je pala tijekom zadnjih godinu dana. Posljednjih godinu dana došlo je do povećanja proizvodnje mlijeka u EU za 5%, potražnja je smanjena, a osjeti se i utjecaj ruskog embarga pogotovo u Baltičkoj regiji. Takvo stanje ocijenjeno je zabrinjavajućim.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u raspravi istaknula žaljenje što nije pozvan niti jedan stručnjak iz novih država članica EU u kojima također postoje veliki problemi u sektoru mlijeka. U nastavku je kazala da „mliječni paket“ predviđa pridruživanje malih proizvođača velikima što ona ne vidi kao sretno rješenje, pogotovo zato što hrvatski proizvođači nisu suvlasnici ili dioničari u prerađivačkoj industriji mlijeka. Petir je upozorila da proizvodnja mlijeka ne može biti samo utakmica koja se igra na tržišnim osnovama i intenzivnoj proizvodnji, te je naglasila važnu ulogu proizvođača mlijeka za opstojnost cijelog ruralnog prostora. „S obzirom da neke države članice u svom nacionalnom proračunu imaju potpore za svoje proizvođače mlijeka, takvo mlijeko iz uvoza kada dolazi na hrvatsko tržište je automatski jeftinije a ne prolazi stroge kontrole kakvoće koje prolazi hrvatsko mlijeko, stoga mu je nelojalna konkurencija“, rekla je Marijana Petir. Dodala je da takva situacija postaje neodrživa za domaće proizvođače te je upitala predstavnika COPA-COGECA (Europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača) može li to udruženje preporučiti kodeks dobre prakse u kojem bi se zaštitile male nacionalne proizvodnje mlijeka poput one u Hrvatskoj.
U nastavku rasprave Europska komisija je dala ocjenu da je situacija na tržištu mlijeka u Europskoj uniji dobra, da 18 država članica od njih 28 provodi mjere, da sektor mljekarstva ima potporu u izravnim plaćanjima te i u programima ruralnog razvoja, što je izazvalo negodovanje zastupnika. Jedno od često postavljanih pitanja je i bilo i ono: „Smatra li se da je sektor mljekarstva danas u krizi ili ne?“ Iz rasprave se mogao na trenutke steći dojam da dio govornika ne smatra krizom kada je maksimalna otkupna cijena litre mlijeka u zapadnom dijelu EU 40 eurocenta, a 26 eurocenta u istočnom dijelu EU, međutim, kada otkupna cijena litre mlijeka padne na 30 eurocenta u zapadnoj Europi tada se to smatra krizom, što pokazuje jasnu nejednakost u odnosu na države članice EU.
Sudionici rasprave dali su više prijedloga za poboljšanje stanja od kojih treba izdvojiti poduzimanje napora za bolje udruživanje proizvođača, te da rok trajanja ugovora između proizvođača i otkupljivača bude dulji od dosadašnjih minimalnih godinu dana, što bi doprinijelo boljem odnosu dionika u lancu prehrane, većoj sigurnosti proizvođača, dostupnosti financijskim linijama kreditiranja, povratu sredstava u proizvodnju i investicije u razvoj i proizvodnju. Kao opcija predstavljena je i potreba za boljim brendiranjem mliječnih proizvoda kao i pozitivna iskustva primjene zaštite izvornosti i kvalitete proizvoda. Istaknuta je potreba za zadržavanjem povjerenja potrošača koje se u većini zemalja temelji na označavanju i porijeklu proizvoda. Ukazano je i na pojedine pozitivne primjere zaštite proizvođača koji se primjenjuju u Kanadi (kroz brigu za osiguranje odgovarajućih otkupnih cijena mlijeka što je usmjereno na podržavanje proizvođača) ili Sjedinjenim Američkim Državama (kroz nove linije osiguranja koje zbog umanjenja rizika omogućavaju povoljniju kamatu).