Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, u kasnim večernjim satima u ponedjeljak, 9.2.2015. godine vodila se je rasprava o potrebi označavanja zemlje podrijetla mesa u prerađenim proizvodima. Potaknuti aferom koju je izazvala pronađena konjetina u lazanjama i hamburgerima umjesto govedine, zastupnici su iznosili različita stajališta. I dok su jedni smatrali da potrošačima treba dati potpunu informaciju i označiti zemlju podrijetla mesa u prerađenim proizvodima te da će takvo postupanje pomoći i lokalnim proizvođačima koji imaju kvalitetan proizvod, drugi su tvrdili da je to bespotrebni trošak koji će poskupiti proizvod koristeći argument da nije „potrebno znati od kuda je salama na pizzi“.
Hrvatska zastupnica Marijana Petir ponovo je upozorila na negativna iskustva sa smrznutim mesom koje stiže na hrvatsko tržište iz uvoza, uključujući i iz nekih zemlja EU, staro i po nekoliko godina, te se je založila da se uvede obvezno označavanje zemlje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak u hrani. Rekla je da označavanje mesa mora sadržavati i podatak o mjestu i datumu klanja životinje o čemu je već tražila očitovanje Europske komisije krajem prošle godine. Tako bi se izbjegle manipulacije da se smrznuto meso po nekoliko puta prepakirava, u međuvremenu odmrzava pa opet zamrzava, što je sada slučaj jer je potrebno samo naznačiti datum smrzavanja ali ne i cijeli ciklus koji je meso prošlo.
„Kada je riječ o prerađenim proizvodima koji sadrže meso, ponekad me strah i pomisliti što sve dolazi na naše tanjure, pa i iz nekih članica EU. Podržavam označavanje zemlje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak u hrani. Osobno smatram da je potrebno potrošačima podastrijeti potpunu informaciju o hrani koju kupuju. Moj je stav da označavanje mesa treba sadržavati i podatak o mjestu i datumu klanja životinje kako bi potrošači imali punu informaciju o svakom od ključnih događaja u ciklusu životinje, poput mjesta i vremena: rođenja, uzgoja i klanja. Takvim označavanjem sljedivosti sastojaka u lancu prehrane smanjio bi se prostor za nepoštenu trgovačku praksu ali i evidentna izigravanja zakona. To bi bilo dobro i za potrošače i za proizvođače“, rekla je Marijana Petir.
