29. srpnja 1958. osnovana je NASA, nakon što su sovjeti 1957. lansirali satelit Sputnik

U.S. Space & Rocket Center, Alabama

Američka svemirska agencija, službenog naziva National Aeronautics and Space Administration (NASA), osnovana je 1958. godine, naslijedivši svoju prethodnicu National Advisory Committee for Aeronautics (NACA). NACA je osnovana davne 1915. s ciljem pokretanja, institucionalizacije i popularizacije aeronautike u SAD-u, a najveći izazov u povijesti pred nju je stavljen tijekom hladnog rata kada su sovjeti u svemirskoj utrci pretekli SAD lansiravši satelit Sputnik 1957.

Čelnici NACA-e nakon toga su potaknuli američkog predsjednika na osnivanje civilne svemirske agencije koja bi se mogla nositi s novonastalim izazovima te je uskoro stvorena NASA. Osnivanju je ‘kumovao’ američki predsjednik Dwight D. Eisenhower koji je potpisao zakonsku uredbu National Aeronautics and Space Act čime je agencija službeno počela s radom. NASA je u početku imala 8 tisuća zaposlenih, godišnji proračun od 100 milijuna dolara i tri velika istraživačka centra – Langley Aeronautical Laboratory, Ames Aeronautical Laboratory i Lewis Flight Propulsion Laboratory. Iz komiteta koji se do tada bavio gotovo isključivo istraživanjem time je stvorena velika agencija koja je u opisu djelovanja uz istraživanja imala i razvoj i provedbu projekata.

U tome je uvelike pomoglo inkorporiranje nekih drugih organizacija u NASA-u, a među njima se ističu Naval Research Laboratory i Army Ballistic Missile Agency čiji je član bio Wehrner von Braun – tvorac Hitlerovog programa raketa V1 i V2, koji je poslije rata uzeo američko državljanstvo. Upravo je njemački raketni program bio osnova kojom je nova agencija odlučila odgovoriti na izazove Sovjeta. Odmah nakon osnutka NASA je ambiciozno, pod hladnoratovskim pritiskom, započela projekt Mercury čiji je cilj u početku bio provjeriti može li čovjek uopće preživjeti u svemiru, a ako može i pronaći način kako ga tamo dovesti.

Mercury je ostvario cilj 1961. kada je Alan Shepard pilotirajući letjelicom Freedom 7 postao prvi Amerikanac u svemiru, a potvrđen 1962. kada je John Glenn u Friendshipu 7 obletio Zemlju. Kroz ’60-te slijedio je projekt Gemini, a nakon njega i čuveni projekt Apollo koji je 1969. kulminirao ljudskim dolaskom na Mjesec. Uslijedio je i veliki projekt Skylab koji je na žalost napušten, a svemirska stanica se 1979. srušila u Pacifik. U međuvremenu je naravno bilo i brojnih bespilotnih misija tijekom kojih su sonde sa Zemlje prošetale cijelim Sunčevim sustavom, a jedna se uputila i van područja utjecaja našeg ‘žutog patuljka’.

Ostvarena je i prva suradnja sa Sovjetskom svemirskom agencijom tijekom projekta Apollo-Soyuz, a 1981. lansiran je prvi space shuttle što je, uz promjene svjetske geopolitike, otvorilo mogućnosti za nove suradnje i strelovit napredak svemirske tehnologije. Zbog toga danas imamo prilike uživati u slikama koje nam pošalju Hubble i njegovi ‘kolege’ iz orbite, povremeno nas s visina pozdravljaju astronauti raznih rasa i nacionalnosti, a ovladali smo i vožnjom malih pametnih robota površinom Marsa koji je prema svemu sudeći NASA-ina odabrana destinacija za brojne buduće misije od kojih je jedna i slanje ljudske posade do našeg ‘crvenog susjeda’.