Industrijalac Henry J. Kaiser 1930. godine započeo je s izgradnjom brane Boulder, danas poznate kao Hooverova brana. Kada je samo šest godina nakon početka gradnje dovršena, Hooverova brana sa svojih 221 metar visine, bila je najveća svjetska hidroelektrana, a ujedno i najveća svjetska betonska građevina.
U njezinoj izgradnji sudjelovalo je više od 16 tisuća radnika od kojih je 112 živote ostavilo na gradilištu. Smještena je u Black Canyonu, na granici između Nevade i Arizone, 48 kilometara jugoistočno od Las Vegasa. Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća ni u svijetu ni u Americi, ali sa svojih 17 generatora još uvijek proizvodi oko 2.078 MW energije, približno koliko i dvije nuklearne elektrane.
Nazvana je po Herbertu Hooveru, osobi koja je odigrala ključnu ulogu u njenom nastanku i to prvo kao ministar trgovine, a zatim i predsjednik SAD-a. Hooverova brana nije samo inženjersko čudo već, zahvaljujući arhitektu Gordonu Kaufmanu, indijanskom umjetniku Allenu Trueu i kiparu Oscaru Hansenu, odnosno bogatstvu ornamentacije, skulptura, terrazzo pločica, zidnih slika i drugih predmeta vječne ljepote, rijetko i pravo remek djelo Art Deco umjetnosti.
‘Iza’ brane nalazi se akumulacijsko jezero Mead, najveće umjetno jezero u Sjedinjenim Američkim Državama, dugačko je 177 kilometara, maksimalna dubina mu iznosi 152 metra, a kapacitet 35 milijardi i 200 milijuna kubičnih metara što je ekvivalent dvogodišnjeg prosječnog protoka čitave rijeke Colorado. Jezero je nazvano prema Elwoodu Meadu, jednom od viših inženjera koji su nadgledali izgradnju brane, a uz rijeku Colorado od presudne je važnosti za sva naselja u okolici, pogotovo ‘rastrošni’ Las Vegas kojemu isporučuje 90 posto potrebne vode.
Jezero je sa sezonom koja traje 12 mjeseci i jedno od najpopularnijih rekreacijskih područja u SAD-u koje godišnje privlači više od 9 milijuna posjetitelja. Iako više ne nosi superlative ‘najviša, najveća i najsnažnija, Hooverova brana ostala je jedno od građevinarskih čuda 20. stoljeća te je kao takva proglašena povijesnom znamenitošću SAD-a.
You must be logged in to post a comment Login