1. rujna 1939. njemačkim napadom na Poljsku počeo je Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata. Vođen je na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve države koje su tada postojale.

Nakon što su Paktom Ribbentrop-Molotov i njegovim tajnim protokolom od 23. kolovoza 1939. godine (dan kojega je 2008. godine Europski parlament odredio Europskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima) dogovorili Hitlerova Njemačka i Sovjetski Savez podjelu Istočne Europe, već dana 01. rujna 1939. godine Njemačka napada Poljsku; te se taj dan uzima kao početak 2. svjetskog rata.

Sovjetski Savez se pridružuje napadačkim aktivnostima 14. – 17. rujna 1939. godine, okupiravši 40% teritorija Poljske (ti se teritoriji do danas nalaze u sastavu Bjelorusije i Ukrajine), te cjelokupne teritorije Latvije i Estonije. U svibnju i lipnju 1940. godine Njemačka vojno slama Nizozemsku, Belgiju i Francusku (okupiravši prije toga u travnju 1940. god. Dansku i Norvešku), te 14. lipnja 1940. godine osvaja Pariz.

Sovjetski Savez baš tog dana traži od Litve bezuvjetnu predaju, te odmah 15. lipnja vojno okupira i tu baltičku državu; prema prethodnom dogovoru, ostavlja Njemačkoj nekoliko litvanskih graničnih pokrajina. Prije kraja ljeta – opet u skladu sa odredbama Pakta Ribbentrop-Molotov iz 1939. godine – dijele Hitler i Staljin državni teritorij Kraljevine Rumunjske: Sovjetski savez uzima vojnom invazijom 28. srpnja 1940. od te zemlje Moldaviju (nakon raspada SSSR-a 1990.-ih, Moldavija je neovisna država sa rumunjskim kao službenim jezikom) i Sjevernu Bukovinu (danas u Ukrajini), a Njemačka “sprječava” invaziju Mađarske na Rumunjsku na način da prisiljava Rumunjsku da ustupi Mađarskoj područje Sjeverne Transilvanije (približno veličine današnje Hrvatske, tada sa oko 2,5 milijuna stanovnika), te u preostalom dijelu Rumunjske instalira marionetski režim na čijem je čelu general Ion Antonescu.

Nakon pobjede nad Francuskom, Njemačka ne uspijeva u zračnoj Bitki za Britaniju 1940. godine ostvariti zračnu nadmoć potrebnu za invaziju na Britaniju; na moru, Britanska mornarica potvrđuje svoju superiornost. U Travanjskom ratu 1941. godine okupira Njemačka uz pomoć Italije i Mađarske područje Kraljevine Jugoslavije; te odmah potom pokorava i Grčku koja se uz Britansku pomoć već šest mjeseci odupirala napadima njemačkog saveznika Italije.

Dana 22. lipnja 1941. godine Hitlerova Njemačka iznanadno napada svog dotadašnjeg saveznika Sovjetski Savez. Staljin je posve iznenađen ovim potezom (neki smatraju, da je bio uvjeren da će zapravo SSSR biti taj koji će uspijeti napadom s leđa iznenaditi Hitlerovu Njemačku – u tom trenutku je Sovjetski savez pod oružjem imao čak 5 milijuna ljudi, a industrijska je proizvodnja bila podređena proizvodnji oružja i ratnog materijala), te njemačke snage u narednim mjesecima uspijevaju doći pred vrata Moskve. Međutim staje nakon ovoga SSSR na stranu Saveznika, što preokreće tijek rata.

Otprilike u isto vrijeme doživljava Fašistička Italija neuspjeh u invaziji Egipta pod britanskim protektoratom. Krajem 1941. nakon japanskog napada na Pearl Harbor Sjedinjene Američke Države se uključuju u rat koji konačno zahvaća gotovo čitav svijet.

Početkom 1943. Sile Osovine trpe velike poraze. Italija je prisiljena na kapitulaciju iste godine, sovjetske snage su na istočnom bojištu krenule u protunapad, a napredovanje japanskih snaga na Tihom oceanu je zaustavljeno. 1944. zapadni Saveznici su se na Dan D iskrcali u Europi, polako privodeći rat kraju. Rat je okončan 1945. kapitulacijom Njemačke i Japana.

Procjenjuje se da broj stradalih ljudi u 2. svjetskom ratu iznosi nešto manje od 55 milijuna, što ga čini jednom od najvećih svjetskih katastrofa.