Koncept kružnog gospodarstva

Europska komisija je predstavila novi revidirani Paket o kružnom gospodarstvu, o čemu je na svojoj plenarnoj sjednici održanoj ovog tjedna u Bruxellesu raspravljao i Europski parlament. Hrvatska zastupnica Marijana Petir više je puta u svojim raspravama podržala koncept kružnog gospodarstva ističući moguće pozitivne učinke njegove provedbe na okoliš i gospodarstvo.

 „Cilj ovog Paketa je osigurati gospodarsku dobit, dobit za okoliš, ali i društvenu dobit. To je značajan korak kojim Europa kreće od linearnog prema kružnom gospodarstvu koje je održivije. Njegov koncept, akcijski plan i pripadajuće mjere treba podržati i nastojati ih u što većoj mjeri i što prije učiniti stvarnima“, založila se Petir te naglasila kako način ostvarenja programa kako ga je predložila Komisija može pomoći pokretanju europskog gospodarstva koje će manje ovisiti o uvozu sirovina.

Zastupnica Marijana Petir posebno je pozdravila mjere usmjerene na učinkovitije korištenje sirovina u sektoru poljoprivrede uključujući zaštitu voda i povećanje održivosti proizvodnje hrane. „Bacanje hrane treba suzbiti jer je nemoralno bacati hranu kada toliki ljudi gladuju. Stoga nam trebaju promijene u lancu vrijednosti, od dizajna proizvoda do novih poslovnih i tržišnih modela, od novih načina pretvaranja otpada u resurs do novih načina ponašanja potrošača. To podrazumijeva potpune promijene sustava i inovacije, ne samo u tehnologijama, već i u organizaciji, društvu, metodama financiranja i politikama. Potrebno je pri tom reducirati administrativna opterećenja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva te mala i srednja poduzeća“, dodala je Petir.

Ključne mjere koje su donesene ili koje će se provesti tijekom mandata aktualne Komisije usmjerene su na izdvajanje sredstava u iznosu od više od 650 milijuna eura iz Obzora 2020. i 5,5 milijardi eura iz strukturnih fondova. Također se predviđa i donošenje mjera za smanjenje rasipanja hrane kojima će se ono upola smanjiti do 2030. godine. Predviđeno je i nekoliko normativnih mjera, poput izrada normi kvalitete za sekundarne sirovine, ali i donošenje mjera o planu rada za ekološki dizajn za razdoblje 2015. – 2017. kojima se promiče energetska učinkovitost, trajnost te mogućnosti popravka i recikliranja proizvoda. U sektoru poljoprivrede predviđa se donošenje revidirane Uredbe o gnojivima s ciljem olakšavanja priznavanja organskih gnojiva i gnojiva od otpada na jedinstvenom tržištu te podržavanja uloge bioloških hranjivih tvari. U sektoru kemijske i industrije plastike priprema se strategija o plastičnim masama u kružnom gospodarstvu kojom bi se obuhvatila pitanja recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari u plastičnim masama te doprinijelo znatnom smanjenjenju morskog otpada. Nezaobilazno je i donošenje niza mjera o ponovnoj uporabi vode, uključujući zakonodavni prijedlog o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu otpadnih voda.

Također u sklopu revizije prijedloga akata povezanih s paketom mjera za gospodarenje otpadom u okviru Paketa o kružnom gospodarstvu zadano je više ključnih elemenata poput određivanja zajedničkog cilja EU-a za recikliranje 65 % komunalnog otpada, za recikliranje 75 % ambalažnog otpada te za smanjenje odlaganja otpada na najviše 10 % svog otpada do 2030. godine. Važno je spomenuti kako se planira uvesti zabrana odlaganja otpada koji je odvojen pri prikupljanju, promicati gospodarske instrumente za odvraćanje od odlaganja, pojednostaviti i poboljšati definicije i usklađivanje metoda za izračun stopa recikliranja diljem EU-a. Uvest će se konkretne mjera za promicanje oporabe i poticanje industrijske simbioze pretvaranjem nusproizvoda jednog industrijskog sektora u sirovinu drugog te će se uvesti gospodarski poticaji za proizvođače kako bi na tržište stavljali ekološki prihvatljivije proizvode i podržali programe oporabe i recikliranja (npr. za ambalažu, baterije, električnu i elektroničku opremu, vozila).

Predloženim će se mjerama, kao što je određivanje ciljeva recikliranja, zatvoriti krug životnog ciklusa proizvoda te tako pridonijeti i zaštiti okoliša i gospodarstvu. Provedbom zadanih ciljeva i Akcijskoga plana izvući će se najveća moguća korist unutar svakog pojedinog ciklusa proizvoda uštedom i kruženjem sirovina, povećanjem dugotrajnosti proizvoda te rješavanjem problema gospodarenja otpadom što će pak u konačnici povećati ušteda energije, smanjiti emisije stakleničkih plinova i učiniti gospodarstvo Unije manje ovisnim o uvozu.