Pod motom “Mjesto hrvatskog velejunaštva” održano VII. hodočašće u Gvozdansko

VII. po redu hodočašće u Gvozdansko pod nazivom „Mjesto hrvatskog velejunaštva“ održano je danas pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović. Hodočašće u ovo pounjsko mjestašce organizira se u spomen na hrabrost 300 branitelja koji su u nekoliko mjeseci opsade, od listopada 1577. do siječnja 1578. godine, uspješno odolijevali osmanlijskim napadima.

Nakon osmanlijskog osvajanja Kostajnice 1556. godine te obrane Pokuplja, slijedile su borbe protiv Turaka za obranu ostataka Hrvatskog kraljevstva. Turci su u Pounju osvojili niz važnih obrambenih utvrda. U jesen 1577. godine zaposjeli su utvrdu Zrin kao i Pedalj grad da bi krajem 1577. godine započeli opsadu Gvozdanskog. 13.siječnja 1578. godine Turci su ušli u grad u kojem nisu pronašli niti jednu živu osobu. Branitelji su pomrli od gladi i studeni.

Gvozdansko nosi snažnu simboličnu poruku, naglasio je Sisačko moslavački župan Ivo Žinić. Ako su naši preci uspjeli opstati na svojoj zemlji i u četrnaest-stoljetnoj povijesti nisu odlazili iz Hrvatske, onda i mi, njihovi potomci, nemamo pravo tek tako napustiti Domovinu:

Nažalost, o povijesti Gvozdanskog malo se zna. Ovaj događaj zavrijeđuje veći značaj i moramo ga dignuti na višu razinu, zaključio je Žinić.

8. godišnjica pogibelji branitelja Gvozdanskog održana je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske. Kao njen izaslanik, Ante Deur, istaknuo je kako Gvozdansko danas mora biti vodilja u ideji da zajedništvom, vjerom i ljubavlju za Domovinu možemo sve:

Program obilježavanja započeo je misnim slavljem koje je predvodio biskup krčki Ivica Petanjak, nastavio se mimohodom „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“, a završio komemoracijom žrtvama Gvozdanskog „Plamen slobode“.

Svjetonazorske reforme koje su pokrenute 90-tih godina nisu završene. Hrvatska još nije dovršila svjetonazorsku tranziciju, ustvrdio je izaslanik predsjednika Sabora, Antun Vidaković:

Tragičnu sudbinu Gvozdansko je doživjelo i u Drugom svjetskom ratu kada je na Božić 1941. godine od strane četnika ubijeno 55 civila. Povijest se ponovila i 1991. godine kada je u Domovinskom ratu ubijeno troje civila te je zapaljena katalička crkva.