Budućnost poljoprivrede i prehrambene industrije

Zašto Hrvatska još uvijek ne koristi na pravi način financijska sredstva EU koja su joj na raspolaganju u poljoprivredi, posebice za sektore pogođene krizom, kako uskladiti poslovanje obiteljskih gospodarstava s  poljoprivrednim tvrtkama i trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu te kako se probiti na strana, bile su neke od tema  konferencije koja je pod nazivom „Budućnost poljoprivrede i prehrambene industrije u zemljama jugoistočne Europe“ održana ovog tjedna u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Tim su povodom iz Hrvatske u glavni belgijski grad stigli predstavnici hrvatskih prehrambenih tvrtki i malih trgovačkih društava, poljoprivredni stručnjaci i znanstvenici, predstavnici županija te Hrvatske poljoprivredne komore, a ugostila ih je u Europskom parlamentu naša europarlamentarka i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir koja se, između ostaloga, osvrnula i na teško stanje u sektorima proizvodnje mlijeka, svinjskoga mesa te voća i povrća.

„Proizvođači mlijeka propadaju jer su im tvrtke-otkupljivači snizile otkupne cijene mlijeka te proizvodnju učinile ne samo neisplativom, već toliko podcjenjenom da im stvara gubitke, a opet se te iste mljekarsko-prerađivačke tvrtke istovremeno žale kako im nekvalitetno mlijeko, uvezeno po dampinškim cijenama koje jeftino nude trgovački lanci, uništava prodaju. Radi se o nepoštenoj trgovačkoj praksi i što prije moraju za isti stol sjesti predstavnici proizvođača, prerađivača i trgovaca, ali i Ministarstva poljoprivrede, kako bi za dobrobit svih njih, kao i kupaca, dogovorili drugačiji način poslovanja od kojega bi svi imali koristi,“ kazala je Marijana Petir. Ona je rekla da se zalaže da se na razini EU donese regulativa koja bi pomogla u sprječavanju nepoštene trgovačke prakse.

Govoreći o sektorima koji su najteže pogođeni krizom, Petir je podsjetila kako je EU tijekom posljednje dvije godine osigurala više od jedne milijarde EUR-a, uključujući paket potpore od 500 milijuna eura iz rujna 2015. godine za ublažavanje krize u sektoru voća, povrća, mlijeka i mesa. Rekla je da ima naznake iz Komisije da će ozbiljno razmotriti i privremeno prihvaćanje državne potpore u okviru koje bi države članice smjele isplatiti najviše 15 tisuća eura po gospodarstvu godišnje.

Komisija planira povećanje gornje količinske granice skladištenja za obrano mlijeko u prahu sa 109 000 tona na 218 000 tona te za maslac sa 60 000 tona na 100 000 tona. Na taj se način EU obvezuje na podupiranje fiksne interventne cijene. No Petir je rekla  da zastupnici ne vide rješenje u toj mjeri kao niti u potpori za privatno skladištenje svinjskog mesa te očekuju od Komisije konkretniji prijedlog. Po uzoru na opservatorij za tržište mlijeka koji je osnovan 2014. godine, uspostavit će se i jedan za tržište svinjskog i goveđeg mesa.

Važno sredstvo za pronalaženja novih tržišta su i promidžbene kampanje, a u ovoj godini osigurano je 110 milijuna EUR-a samo za potporu promidžbe poljoprivrednih proizvoda EU-a unutar Unije i u trećim zemljama. Za sektore svinjskog mesa i mliječnih proizvoda predviđeno je više od 30 milijuna eura, što je obveza preuzeta prošlog rujna. Tom se iznosu pribraja i ovaj novi paket, dobiven zbog poremećaja na tržištu u tim sektorima. Također se razmatra produljenje izvanrednih mjera za voće i povrće, uvedenih zbog ruske zabrane, a koje istječu 30. lipnja ove godine. Nastoji se i utvrditi na koji se način programi ruralnog razvoja mogu prilagoditi kako bi njihova provedba bila efikasnija u vrijeme ove krize.

Blaženka Mičević, ravnateljica Agencija za poljoprivredno zemljište, kazala je  da je veliki problem hrvatske poljoprivrede ogromna rascjepkanost zemljišnih površina te bi što prije trebalo početi s komasacijom i okrupnjavanjem zemljišta. Istaknula je i kako treba mijenjati Zakon o nasljeđivanju, budući da se prema postojećem te ionako male čestice nakon smrti vlasnika još dodatno cijepaju. Dodala je i kako je samo 5% poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj usklađeno s katastarskim i gruntovnim podacima.

Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta iz Zagreba, kazao je kako smo po pitanju poljoprivrede nespremni ušli u EU, kako nismo konkurentni po prinosima te kako bi se ponovno morali okrenuti sjemenarstvu i rasadničarstvu, djelatnostima koje su nam nekada bile profitabilne.

Miroslav Božić iz virovitičke tvornice šećera „Viro“ vjeruje kako će se nakon turbulentnog višegodišnjeg stanja u proizvodnji šećerne repe i preradi šećera stanje normalizirati na zadovoljstvo šećerana i kooperanata te da je, prema posljednjim podacima, šećer ponovo hrvatski izvozni proizvod broj jedan. On i predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore Tajana Radić pohvalili su napore koje zastupnica Petir čini u Europskom parlamentu kako bi pomogla hrvatskoj poljoprivredi. Mladen Jakopović iz zagorskoga mjesta Paka, nedaleko Novog Marofa, predstavio je svoje obiteljsko gospodarstvo koje se godinama bavi uzgojem matičnjaka i proizvodnjom ljekovitih proizvoda, dok je o problemima u peradarsko-prerađivačkoj industriji govorila Ivana Horvat iz međimurske tvrtke Promess, a Vlado Čondić Galinčić iz PP Orahovica o sektoru proizvodnje vina.

Spomenuvši podatak da se godišnje u Francuskoj zbog krize u sektoru poljoprivrede ubije 600 poljoprivrednika, Petir je rekla da hrvatskim poljoprivrednicima treba odati priznanje jer posluju u nemogućim uvjetima. „Stanje je dakle vrlo teško i moramo i sami početi s njegovim rješavanjem. Vremena za odgodu više nema. Moramo pomoći našim malim poljoprivrednim gospodarstvima da se održe, a neki od načina su reprogramiranje dugova, korekcija PDV-a i mogućnost plaćanja repromaterijala nakon prodaje proizvedenog, ali i prije svega, redovitom isplatom poticaja i drugih vrsta novčane pomoći, kao što je 1,8 milijuna EUR-a koje smo dobili od EU za pomoć mljekarskom sektoru i nadam se da će biti podijeljeni poljoprivrednicima odmah po usvajanju proračuna RH iz kojeg bi se trebalo izdvojiti još toliko sredstava.“, rekla je Marijana Petir.  Ona je spomenula i natječaje iz Programa ruralnog razvoja, koje je bivši sastav ministarstva poljoprivrede koncipirao tako da su većinu novca dobile poznate i velike tvrtke kao i njihove tvrtke kćeri koje su osnovane neposredno prije raspisivanja natječaja, te je izrazila nadu da se to više neće ponoviti i da ćemo iskoristiti mogućnost izmjene Programa kako bi on pratio potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, potrebe hrvatskih proizvođača hrane i potrebe ruralnog prostora.