Na Metalurškom fakultetu predstavljen „Centar za ljevarstvo – SIMET“

Nekada davno, dok je Sisak bio prosperitan i gospodarski razvijen grad, metalurgija je bila zamašnjak, a onda i nositelj njegova razvoja. Danas je stanje sisačkog gospodarstva potpuno suprotno. Proizvodnih pogona nema, a izvoz koji bi uključivao i prozvode s metalurškom sastavnicom daleko je od svog punog potencijala. Ipak, i u takvom gospodarski nestimulativnom okruženju postoje ljudi koji metalurgiji žele povratiti nekadašnji značaj u razvoju grada i županije. Riječ je o vodećim ljudima Metalurškog fakulteta u Sisku na čiju je inicijativu pokrenut projekt „Centar za ljevarstvo- SIMET“.

Provedba projekta podijeljena je u dvije faze: prva faza odnosi se na pripremu potrebne projektne dokumentacije, a druga na implementaciju planiranih aktivnosti. Prva faza projekta financirana je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 409 tisuće i 333 eura, dok Sisačko- moslavačka županija kao partner u financiranju sudjeluje s 22 tisuće i 869 kune.

U Hrvatskoj postoji pedesetak ljevaonica i sve su izvozno orijentirane, kaže Zdenka Zovko Brodarac, prodekanica za znanost i financije Metalurškog fakulteta i voditeljica projekta. No, dok jedna Njemačka kao najaveći europski proizvođač metalnih proizvoda godišnje prozvode 5,2 milijuna tona, u Hrvatskoj ta proizvodnja iznosi tek 79 tisuća tona:

Ljevarstvo je jedna od od najprosperitetnijih proizvodnih grana zbog fleksibilnosti proizvodnje i prilagođenosti tržišnim uvjetima natjecanja. No kako bi se njegovi potencijali iskoristili, potrebno je uspostaviti sustav bliske suradnje sveučilišta i realnog sektora kakav trenutno ne postoji, poručuje Ladislav Lazić, dekan Metalurškog fakulteta:

Problem ove nepovezanosti uočio je i Sisačko- moslavački župan Ivo Žinić, nazvavši projekt značajnim ne samo za Sisak i županiju, već i za državu:

Realizacijom prve faze projekta ojačat će se kapaciteti Metalurškog fakulteta za provedbu projekata strukturnih fondova i pripreme zaliha projekata za sljedeću financijsku perspektivu financiranja putem fondova Europske unije, ističe Snježana Tomašević, županijska savjetnica za EU projekte:

Projekt je ciljano osmišljen u dvije faze kako bi se sredstva financiranja osigurala iz više izvora, a ne samo iz proračuna županije. Do nerealizacije druge, provedbene faze došlo bi samo ukoliko projektna dokumentacija ne bi bila napravljena prema proceduri, no u Županiji poručuju kako za takvo što razloga nema i da druga faza projekta nije upitna. Provedbom i te druge faze, ukupna okvirna vrijednost projekta iznosit će 32 milijuna kuna.