Ulaganjem u biogoriva do 300.000 radnih mjesta

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, održanoj 23. lipnja, zastupnici su raspravljali i odlučivali o izvješćima Europskog parlamenta o napretku u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Smanjenje emisija stakleničkih plinova, a time i ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. godine, ovisi i o postizanju ciljeva klimatske i energetske politike EU-a u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Ova oba stupa energetske politike važni su dijelovi ukupne energetske i klimatske politike EU te su rasprave o problematici tih sektora dobar povod za razmatranje svega do sada postignutoga kao i za iznošenje mišljenja kako ove politike dodatno poboljšati u vremenu nakon 2020. godine.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, kao izvjestiteljica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane napomenula je kako su Europska unija i njezine države članice na dobrom putu da ostvare obvezujući cilj ostvarivanjem udjela obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji od 20% do 2020. godine. Također, očekivani napredak postiže se u sektoru grijanja i hlađenja, ali je u tom segmentu potrebno uložiti dodatni napor. Planirane ciljeve do 2013. godine u sektoru grijanja i hlađenja postigle su 22 države članice, dok 6 njih bitno zaostaje: Danska, Irska, Francuska, Nizozemska, Portugal i Slovačka. Raduje što Hrvatska u oba područja postiže željene rezultate. Međutim, kako u Hrvatskoj, tako i u gotovo cijeloj Europi, vidljiv je izostanak napretka u području prometa za koje je cilj 10% do 2020. godine na razini EU, a sada smo prešli tek 5,7%. „Taj izostanak napretka uzrokovan je nesigurnošću ulaganja u proizvodnju biogoriva, te se od Komisije očekuje da novim zakonodavnim prijedlogom o obnovljivim izvorima energije za razdoblje nakon 2020. godine da jasnu perspektivu za proizvođače naprednih biogoriva“, rekla je Petir. Uravnoteženim politikama za poticanje većeg prinosa sirovinskih kultura na europskoj razini moguće je potaknuti proizvodnju biogoriva na način da se europskim poljoprivrednicima osiguraju stabilni prihodi, da se privuku ulaganja u ruralna područja i da se u njima otvore nova radna mjesta. Također, nove tehnologije u tom sektoru mogu doprinijeti suzbijanju kroničnog nedostatka hrane za životinje s visokim udjelom bjelančevina u Europi proizvedene bez GMO-a te smanjiti ovisnost Europe o uvozu fosilnih goriva. Treba svakako podsjetiti da se jačanje energetske sigurnosti EU-a treba postići održivom upotrebom vlastitih resursa, u skladu s ciljem poboljšanja resursne učinkovitosti, a biogoriva koja nemaju negativan učinak na neizravnu prenamjenu zemljišta moguće su i poželjno rešenje ovoga problema. U proizvodnji naprednih biogoriva koriste se isključivo sirovine koje nisu u kompeticiji s proizvodnjom hrane niti su proizvedena na način kojim se uništavaju šume. Ona se proizvode iz sirovina koje nastaju kao neiskorišteni ostatak iz poljoprivredne proizvodnje koji nije namijenjen prehrani ili šumarstvu. Novom, do sada neiskorištenom vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji može se pridonijeti većoj financijskoj isplativosti poljoprivredne proizvodnje, što može biti značajno prilikom stavljanja u funkciju danas neiskorištenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

Kad se razmatra učinak neizravne prenamjene zemljišta pitanje održivosti bioenergije pod posebnim je povećalom. Zastupnica Petir putem pripremljenog mišljenja Odbora za okoliš ukazala je na potrebu uspostave kriterija održivosti za bioenergiju uključujući i biomasu koja do sada nije bila uključena u kriterije održivosti. Pozvala je Komisiju da pri tome uzme u obzir temeljitu procjenu funkcioniranja postojećih kriterija te procjeni politiku kružnog gospodarstva EU-a i u ovom segmentu. Upravo se želja europskih zakonodavaca za većom sinergijom i usklađenosti europskih politika može vidljivo primijeniti na ovom primjeru – korištenje šumske biomase kao materijala za građenje s mogućnošću višestrukog ponovnog korištenja pa sve do konačnog iskorištenja u energetici s dugom vremenskom odgodom zanimljiv je model koji bi mogao dobiti podršku povećanju korištenja te sirovine u različitim segmentima gospodarstva. Upravo taj prepoznati potencijal europskih šuma kao ponora ugljika nužan je za uspješnu provedbu ovih politika te je Petir to pitanje postavila i pred povjerenika za klimu i energiju Miguela Ariasa Cañetea ovog tjedna na sjednici Odbora za poljoprivredu. Povjerenik je odgovorio kako će se politika vezana uz korištenje zemljišta, promjenu namjene zemljišta i šumarstvo nakon 2020. godine usmjeriti na daljnje povezivanje sektora poljoprivrede i šumarstva – kao dva posljednja velika sektora koji još nemaju zajednička pravila povezana s emisijama stakleničkih plinova. Tako će se s jedne strane računati emisije koje potječu iz navedenih sektora uslijed korištenja biogoriva i biomase dok će se istovremeno jasno definirati politika i ciljevi vezani uz obnovljive izvore u prometu. U tom kontekstu uspostavit će se kriteriji održivosti za bioenergiju, tj. osuvremeniti će se i doraditi postojeći kriteriji održivosti za biogoriva sukladno današnjim potrebama, ali i uspostaviti kriteriji održivosti za biomasu.

Petir je istaknula kako iskorištavanje punog potencijala poljoprivrednog i šumarskog sektora kroz ulaganja u proizvodnju naprednih biogoriva može doprinijeti otvaranju 146.000 stalnih te još 162.000 privremenih radnih mjesta u EU što bi bitno doprinijelo oživljavanju naših ruralnih područja i ostanku ljudi na selu.

Hrvatska sa svojim šumskim potencijalom te s više od 750 000 hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta može pronaći dodatan razlog razvoju energetskog sektora u tom smjeru te smanjiti svoju ovisnost o uvozu energije.