15. srpnja 1799. otkrivena je “Ploča iz Rosette”

Arheološki nalaz poznat pod imenom ‘Ploča iz Rosette’, na temelju koje je Jean Francois Champollion dešifrirao hijeroglife otkrivena je na današnji dan 1799. godine pokraj gradića Rosette, današnji Rashid, smještenog u delti Nila oko 60 kilometara od Aleksandrije.

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicijskog korpusa, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije od kojih je svaka bila ispisana drugim pismom. Brzo je shvatio važnost otkrića i poslao ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom.

Oni su izradili prijepise tekstova s ploče, a upravo je to omogućilo kasnije prodiranje u tajne hijeroglifa koji su stoljećima bili nepoznanica učenim umovima. Dvije godine kasnije francuska vojska je poražena u Egiptu, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza, uključujući i kamen iz Rosette, morali su biti predani Britancima zbog čega se ‘Ploča’ danas nalazi u londonskom British Museumu.

Sadržaj teksta na Ploči iz Rosette je malog značaja, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisano 14 redaka hijeroglifa, u sredini su 32 linije demotskog pisma, a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su znanstvenici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti. Međutim, 1808. briljantni mladi francuski znanstvenik i lingvist Jean-François Champollion je u dobi od svega 18 godina počeo studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozno pismo.

Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je Champollion pretpostavio da sva tri teksta, na tri različita pisma, govore o istoj stvari. Četrnaest godina kasnije (1822.) Champollion je potvrdio da su neki hijeroglifi bili fonogrami, a neki piktogrami. 1824. je objavio svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Champollionovo otkriće da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova omogućilo je proboj u prijevod tog pisma. Ta sposobnost otvorila je mogućnosti za nove spoznaje o kompletnoj povijesti drevnog Egipta te rađanje nove znanstvene discipline – egiptologije, a za sve je zaslužan ‘crni kamen’ iz Rosette.