4. kolovoza 1693. nastao je svjetski poznati šampanjac Dom Pérignon

Prema popularnom vjerovanju na današnji dan 1693. godine nastao je prvi, svjetski poznati vrhunski šampanjac Dom Pérignon. Međutim, prvi prestižni cuvée pod tim imenom bio je berba 1921., a u prodaju je pušten tek 1936.

Akter brojnih popularnih mitova o tom skupom vintage vinu je Dom Pierre Pérignon. On je bio redovnik benediktinske opatije Hautviller koji je ostavio velik utjecaj na proizvodnju vina u francuskoj pokrajini Champagne, ali i šire. Zato danas njegovo ime nosi prestižni cuvée Moët & Chandona. Popularni mitovi najčešće mu pripisuju ‘izum’ pjenušavog šampanjca, no to je pogrešna tvrdnja jer je taj stil šampanjca postao dominantan tek sredinom 19. stoljeća, a i Pérignon je u svom radu najviše napora ulagao u sprečavanje druge fermentacije.

U Pérignonovo vrijeme nevolja je bila što su mrtvi kvasci ostajali u boci, a njihov je talog zamućivao vino i davao mu neugodan okus. Naknadnim drugim vrenjem razvije se ugljični dioksid koji mu daje lijepu pjenu i osobit okus. Problem s pjenušcima u ono vrijeme bila je druga fermentacija koja se obično odvijala u proljeće, s dolaskom toplijeg vremena. To je često rezultiralo doslovnim uništenjem velikih količina vina jer bi naglo nakupljanje ugljičnog dioksida u bocama uzrokovalo njihovu eksploziju koja se u zbijenim podrumskim uvjetima često razvila u lančanu reakciju.

Canon Godinot je 1718. objavio popis pravila za vinarstvo koje je navodno sastavio Dom Pérignon. Među njima je preporuka da se u proizvodnji koristi samo sorta Pinot Noir, te brojni detaljni savjeti o branju grozdova i njihovoj obradi. Još jedna važna stvar koju je zagovarao Pérignon bila je nužnost proizvodnje vina isključivo prirodnim putem, bez dodavanja ikakvih supstanci ‘sa strane’ pa ga se u današnjim okvirima može smatrati zagovarateljem organskog uzgoja i proizvodnje.

Oko ovog radišnog benediktinca isprepletene su brojne priče, od spomenutog ‘izuma mjehurića’, do prvog upotrebljavanja čepa, mogućnosti da kušajući jednu bobu s grozda pogodi u kojem vinogradu je rasla, a jedna od netočnih legendi je i ta da je bio slijep. No i kada se oduzmu sva preuveličavanja, Dom Pérignon je svojim radom za vinarstvo postigao mnogo više od vina koje danas pod njegovim imenom simbolizira prestiž.