Socijalne samoposluge treba definirati zakonom

U Europi je 125 milijuna ljudi suočeno s prijetnjom od siromaštva. Svakom četvrtom Europljaninu prijeti siromaštvo, dok ih 16 milijuna oskudijeva u kvalitetnoj hrani. Procjena je da se u Hrvatskoj godišnje baci 400 000 tona hrane, što iznosi oko 70 do 90 kilograma bačene hrane po stanovniku Hrvatske, dok svaki peti živi na rubu siromaštva. Upravo stoga se hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir zalaže da se trgovačke lance potakne da neprodanu jestivu hranu daju dobrotvornim organizacijama. Neke države već su poduzele mjere za poticanje doniranja neprodane hrane. Među njima je i Hrvatska u kojoj je krajem prošle godine ukinut PDV na donaciju hrane čime je omogućeno da se hrana donira dobrotvornim organizacijama koje će je dostaviti onima kojima je ona najpotrebnija.

S predstavnicima Caritasa Zagrebačke nadbiskupije koji je u registru posrednika za doniranje hrane zastupnica Marijana Petir u svom je uredu u Zagrebu razgovarala o provedbi  Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje kojim je ukinut PDV na donacije hrane te je tako omogućeno trgovačkim lancima da hranu koja je pred istekom roka trajanja doniraju bez naknade. U registru posrednika registriran je inače 71 posrednik.

No, udruge s kojima je Petir u kontaktu upozoravaju da se hrana i dalje u ogromnim količinama baca. Nažalost, donošenje pravilnika i ukidanje PDV-a na doniranu hranu nije doprinijelo tome da hrana dođe do tolikih gladnih i siromašnih, kojih je nažalost u Hrvatskoj svakim danom sve više i više.

„Većina hrane još uvijek se baca, dok police socijalnih samoposluga, (nad)biskupijskih i župnih Caritasa uglavnom većinom i dalje pune dobri ljudi. Dok se plaćao PDV na hranu, upravo to je bio glavni razlog zašto trgovački lanci hranu nisu donirali, jer ih je to koštalo. No, čini se kako je to ipak pitanje svijesti ali i savjesti jer činjenica je da se donacije hrane nisu značajno povećale te u njima sudjeluje manji broj trgovačkih lanaca“, rekla je Petir.

Ona je istaknula da je Pravilnik potrebno mijenjati, ali ne stvaranjem centara za skladištenje i distribuciju jer posrednici imaju svoje objekte. „Pravilnik je potrebno mijenjati u dijalogu sa socijalnim samoposlugama koje kao glavni problemi ističu donaciju hrane kojoj unutar 24 sata ističe rok trajanja, a upozoravaju i da je potrebno pobliže utvrditi krajnje korisnike donirane hrane“, rekla je nakon sastanka s predstavnicima Caritasa Zagrebačke nadbiskupije zastupnica Marijana Petir.

To je potvrdio i Zvonko Erceg, tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. On je rekao da najveći problem s kojim se njihov  Caritas susreće jesu donacije hrane s izuzetno kratkim rokom trajanja (manje od 24 sata). „Obzirom na složenost papirologije i obvezu transparetnosti, naši zaposlenici i volonteri nemaju dovoljno vremena kako bi hranu zaprimili (provjerili stvarni sadržaj donacije i onoga što piše na papirima/otpremnicama, unijeli proizvode u program, pripremili pakete i izdatnice) obavijestili korisnike o terminu preuzimanja, te podijelili hranu. Zbog toga smo ponekad, s velikom žalošću, prisiljeni odbijati dio donacija, kako bismo izbjegli dodatne troškove zbrinjavanja hrane koju ne bismo uspjeli podijeliti u roku upotrebljivosti jer hranu kojoj je istekao rok ne smijemo dijeliti krajnjim korisnicima. Osim toga, svima nama koji smo pokrenuli socijalne samoposluge veliki je problem njihovo financiranje te predlažemo da se socijalne samoposluge uvrste u Zakon o socijalnoj pomoći kao posebna usluga socijalne skrbi te se tako osiguraju sredstva za njihovo redovito financiranje“, izjavio je Zvonko Erceg, tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

Marijana Petir je podržala tu inicijativu i rekla je da se nada da će to biti prioritet nove hrvatske Vlade imajući u vidu ljude koji su u potrebi i gladuju ali i ogromne količine hrane koje se bacaju  i nažalost postaju otpad.

Podsjetila je da se prema istraživanjima Europske komisije godišnje u EU baca više od 88 milijuna tona hrane, a povezani troškovi iznose oko 143 milijarde EUR-a. „Takvo ponašanje nije prihvatljivo niti s etičkog niti s ekonomskog gledišta te iscrpljuje ionako ograničene prirodne izvore poput vode i tla“, tvrdi zastupnica Petir. Svjesna tih problema Europska komisija je objavila u ožujku ove godine studiju kojom definira skup pokazatelja temeljem kojih bi se trebala utvrditi  prava situacija u svakoj od karika lanca opskrbe hranom: u proizvodnji, preradi, trgovini, hotelijerstvu te konačno u potrošnji potrošača, kao i pravo stanje po državama članicama. (FUSIONS, 2016).

Zbog navedenih razloga europske institucije shvaćaju problem bacanja hrane vrlo ozbiljno. Tako je primjerice jedan od središnjih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike i onaj o sigurnosti opskrbe kvalitetnom i zdravom hranom 500 milijuna građana EU. Upravo zato nužno je spriječiti bacanje hrane i povećati održivost prehrambenog sustava.

U svojoj novoj politici kružnoga gospodarstva također s poseban naglasak stavlja na problematiku nastanka otpada povezanog s bacanjem hrane. U svom Akcijskome planu za kružno gospodarstvo Europska komisija predlaže vremenski tijek za ostvarivanje pojedinih ciljeva te donošenje mjera putem zakonodavnih akata usmjerenih upravo na rješavanje toga problema. Jedan od njih je i prijedlog nove revidirane Direktive o otpadu o kojoj upravo traje rasprava u Europskom parlamentu.

Direktivom se nastoji poboljšati provedba hijerarhije gospodarenja otpadom u smislu sprečavanja nastanka otpada u svim državama članicama. Izmjenom se unose elementi aktualnih politika i ciljeva EU poput onih koji su sadržaj Plana za učinkovitu uporabu resursa i Sedmog programa djelovanja za okoliš. Time se pridonosi i provedbi Inicijative EU-za sirovine te se uzima u obzir potreba za sprečavanjem stvaranja otpada od hrane.

Također EU i države članice obvezale su se u rujnu 2015. godine na postizanje Globalnih ciljeva za održivi razvoj UN-a. Ti su novi ciljevi zamijenili dosadašnje Milenijske razvojne ciljeve koji istječu krajem 2015. godine te će se ti ciljevi trebati postići  u razdoblju od 2015. do 2030. godine. Cilj osiguranja održivih oblika potrošnje i proizvodnje upravo je usmjeren i prema održivoj proizvodnji hrane, a podciljevi definiraju, između ostalog, namjeru postizanja održivog upravljanja i učinkovitog korištenja prirodnih resursa do kraja 2030. godine. Pogotovo treba istaknuti želju da se bar za polovicu smanji bacanje hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potrošača te da se smanje gubitci hrane u proizvodnji i lancima opskrbe.

Europski je parlament u posljednjih godinu i pol dana donio čak dvije rezolucije koje se bave problemom bacanja hrane.

Rezolucija Europskog parlamenta o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju uključuje odredbe vezane uz problem bacanja hrane te se usmjerava prema nultoj stopi otpada. Komisiju se poziva da u državama članicama potiče praksu da se u maloprodajnom prehrambenom sektoru proizvodi koji se ne prodaju podijele dobrotvornim udrugama kao i da pri provedbi procjene učinka novih relevantnih zakonodavnih prijedloga ocijeni njihov potencijalni učinak na otpad od hrane.

Rezolucija o Svjetskoj izložbi EXPO 2015. u Milanu: hranjenje planeta ‒ energija za život (22. travnja 2015.) također uključuje odredbe vezane uz problem rasipanja hrane pa se tako njome poziva Komisiju da se s pomoću ambicioznih, jasno definiranih i obvezujućih ciljeva suprotstavi rasipanju hrane na način da potiče države članice da na svakoj razini lanca opskrbe hranom, od sadnje do konzumacije, poduzmu mjere protiv rasipanja hrane.

Države članice se potiče da obrazuju građane, promiču i šire najbolje prakse i provode analize te u školama iniciraju društvene i obrazovne kampanje o rasipanju hrane i važnosti zdrave, uravnotežene ishrane u kojoj se prednost daje lokalnim poljoprivrednim proizvodima. Potiče ih se da započnu dijalog s dionicima kako bi se zajamčilo da se neprodana i sigurna jestiva hrana sustavno stavlja na raspolaganje dobrotvornim organizacijama. Na istom tragu je prethodno usvojena pisana izjava koju je također u travnju podržalo više od polovice zastupnika Europskog parlamenta a među njima i zastupnica Petir.