Europski parlament podržao Pariški sporazum o klimi

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zastupnici su velikom većinom glasova podržali zakonodavnu rezoluciju kojom su dali suglasnost na odluku Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama prošle godine u Parizu. Brza ratifikacija od strane EU-a jak je signal i naglašava vodeću ulogu EU-a i država članica u borbi protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini. Važnosti ovog događaja svjedoči činjenica kako se uoči samog glasovanja zastupnicima Europskog parlamenta obratio i Ban Ki-moon Glavni tajnik UN-a, a nazočna je bila i predsjednica Konferencije o klimatskim promjenama u Parizu, francuska ministrica zaštite okoliša Marie-Ségolène Royal.

Ban Ki-moon je pozdravio vodeću ulogu EU koja je uvijek znala izazove pretvoriti u svoju prednost te je klimatske promjene prepoznala kao važan problem kroz koji je razvila nove načine razvoja ekonomije prema nisko ugljičnom društvu. Pozvao je na brzu ratifikaciju i što brže stupanje na snagu sporazuma. Podsjetio je kako je EU podržala i druge važne inicijative uz Sporazum iz Pariza, a važne za njegovu lakšu provedbu u zemljama u razvoju. Pariški sporazum je odgovor na ključne probleme današnjice te je pozdravio činjenicu da su se Kina i SAD također formalno priključile sporazumu. Današnje usvajanje sporazuma pokazalo je i brigu EU za globalnu suradnju. Na samom kraju svojega mandata pred zastupnicima Europskog parlamenta iskazao je i svoju zahvalnost na potpori koju su UN imali tijekom posljednjih deset godina od strane Europske unije u svojim naporima da svijet učini boljim.

Do sada su Pariški sporazum ratificirale 62 zemlje koje su odgovorne za 51,89 posto emisija stakleničkih plinova. Pariški sporazum stupit će na snagu tridesetog dana od datuma na koji najmanje 55 stranaka Konvencije na koje otpada barem 55 % procijenjenih ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova deponira pri UN-u svoje instrumente ratifikacije, prihvaćanja, odobravanja ili pristupanja. Ratifikacijom sporazuma od strane EU  i država članica omogućuje se stupanje Sporazuma na snagu već ove godine i to niti godinu dana od njegova usvajanja u Parizu.

„Glavni cilj pariškog Sporazuma jest zadržati rast temperature u ovom stoljeću ispod dva stupnja, a znajući kako je recentni globalni porast temperature uzrokovan povećanom emisijom stakleničkih plinova zbog razvoja civilizacije tijekom protekla dva stoljeća naša je odgovornost i dužnost prema budućim generacijama značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Ona dodaje da Europska unija i Parlament rade na cijelom nizu zakonskih mjera kako bi se preuzeta obveza provela u djelo. U ovom trenutku u Odborima se raspravlja o raspodijeli tereta među državama članicama, što se tiče redukcija u sektorima koji su izvan sheme trgovine dozvolama za emisije stakleničkih plinova te odlukama o tome kako doprinijeti cilju. Uz navedeno, radi se na pojačanju energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije za smanjenje proizvodnje štetnih emisija. „Pri tome svakako treba imati na umu donošenje takvih mjera koje neće naštetiti europskom gospodarstvu, već  koje će tranziciju prema nisko ugljičnom društvu učiniti takvom da potakne gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u razvoju i primjeni tehnologija koje su  kompatibilne sa zacrtanim ciljevima,“ rekla je Petir.