Otvorena Izložba “Stepinac: put svetosti”

Nakon što su život i djelovanje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca (1898.-1960.) predstavljeni u lipnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu te zatim u kolovozu u Domitrovićevoj kuli u Zagrebu, izložba „Stepinac: put svetosti“ otvorena je petak 14. listopada u Dvorani Juran i Sofija u Velikom Kaptolu u Sisku. Svakog radnog dana do 31. listopada, posjetitelji će moći, na vremenskoj lenti, dužine 8 metara, upoznati se sa Stepinčevim životom i svim važnim događajima vezanima uz njegovo štovanje sve do listopada 2016. godine, a u kontekstu događanja u Hrvatskoj i Europi.

Također, na 19 panoa Stepinac je predstavljen kroz zanimljive fotografije te izbor poticajnih misli, a izložba predstavlja i nekoliko djela hrvatskih kipara kojima je Stepinac bio nadahnuće u stvarateljskom opusu, od kojih je svakako najzanimljivija posmrtna maska blaženika, djelo kiparice Mile Vod.

U prepunoj dvorani Juran i Sofija uz brojne Siščane otvorenju su nazočili inicijatorica izložbe europarlamentarka Marijana Petir i autor izložbe predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić, a izložbu je otvorio sisački biskup Vlado Košić.

Obraćajući se okupljenima Petir je izrazila radost što je nakon Bruxellesa ova izložba došla i u Sisak, zahvalivši pritom biskupu Košiću na podršci prilikom organizacije izložbe i konferencije u Europskom parlamentu.

„Bl. Alojzije nije ponos samo meni kao zastupnici nego cijelom hrvatskom narodu i to je bio razlog zašto sam odlučila, upravo u ovoj godini kada očekujemo njegovo proglašenje svetim, premda je on za naš narod odavno svet, prikazati njegov lik i djelo i drugim zastupnicima,  predstaviti ga tamo gdje se danas donose odluke u kojem će smjeru Hrvatska ići.Posebno me veseli to što smo u Bruxellesu imali jako velik broj posjetitelja koji su pogledali tu izložbu, kao i onih koji su slušali izlaganja naših vrsnih povjesničara na konferenciji. Nadam se da je ova izložba i sve ono što radimo kako bismo približili svijetli Stepinčev lik široj javnosti, jedna misija na kojoj svi zajednički radimo i koju ćemo uspješno završiti“, poručila je Petir.

Govoreći o bl. Stepincu mons. Pintarić je istaknuo kako je on bio znak milosrđa u nemilosrdnim vremenima. „Sve što je činio, činio je da uistinu pokaže, kao što i kaže njegova ovdje istaknuta misao o caritasu ‘da se iskaže slava Božja’. Sve što je činio kardinal Stepinac išlo je u tom pravcu da se zauzima za čovjeka i dostojanstvo ljudske osobe i za sve ono što u onim idealima ljudskog djelovanja može kao čovjek izreći i potaknuti nas na djelovanje. Drago mi je da mogu ovdje posvjedočiti zajedništvo koje smo imali tijekom nastajanja izložbe s gđom Petir i svim drugim suradnicima. Cilj nam je bio ispuniti prostor u Europskom parlamentu onime što bi zainteresiralo svakog tko prođe tim prostorom. U koliko bi netko pogledao bilo koji plakat ili vremensku lentu može u njoj naći nešto zanimljivoga, bio to pojam, konkretan događaj, a bilo to umjetničko nadahnuće koje je vodilo umjetnike koji su stvarali ova djela“, rekao je mons. Pintarić.

Na kraju otvarajući izložbu biskup Košić je zahvalio svima koji su sudjelovali u njenom postavljanju istaknuvši svoju radost što je ona u Sisačkoj biskupiji otvorena upravo u listopadu. „Na početku ovoga mjeseca, 3. listopada, imali smo hodočašće svećenika Zagrebačke metropolije u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, jer je upravo na taj dan prije 18. godina sveti papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim Alojzija Stepinca. Također, prije 70. godina, u listopadu 1946. godine on je suđen, trećeg listopada je održao svoj znameniti govor, a 11. listopada donesena mu je presuda, a ove je godine, konačno, Županijski sud u Zagrebu tu presudu i poništio. Ali mi znamo i bez njih, mi svetost prepoznajemo jer ona svijetli jednom ljubavlju i osobito brigom za one koji su na rubu, koji su najugroženiji i kada je najteže“, rekao je biskup te podsjetio na kardinalovo zalaganje spašavanje židova i srpske djece za vrijeme NDH. „Bez obzira na vjeru, rasu i naciju on je bio spasitelj čovjeka. On je svoju humanost i ljubav prema bližnjem, kao kršćanin, dokazivao prema svima. To je njegova veličina. Ja sam ga u propovijedi izgovorenoj prilikom otvaranja ove izložbe u Bruxellesu nazvao ‘Alojzije hrabri’ jer kada mu se radio o glavi, kada su ga htjeli ubiti i ustaše i komunisti on je bio neustrašiv, uvijek na strani istine, braneći čovjeka i njegovo dostojanstvo.

Program je vodila voditeljica Ureda za kulturu Spomenka Jurić, a glazbenom djelu nastupio je ženski dio Biskupijskog zbora pod ravnanjem vlč. Roberta Jakice. (SV)