Etnografska izložba u galeriji Muzeja Moslavine

Organizator: Muzej Moslavine Kutina

Vrijeme: 7. prosinca 2016. u 19,00 sati

Mjesto: Galerija Muzeja Moslavine

Tema: Etnografska izložba Božić u vrijeme Bonifacija Pavletića

Autorica kataloga i izložbe: Slavica Moslavac, ravnateljica, etnologinja – muzejska savjetnica MMK

U glazbeno-scenskom programu nastupaju: VS Rusalke iz Kutine i učenici PŠ iz Zbjegovače

Izložba se sastoji od raznih veličina i materijala božićnih jaslica, slikovnih zapisa na roll-upovima i plakatima, te tekstovima vezanih za moslavačke božićne običaje koji su se u gradskim i seoskim sredinama održavali tijekom 19. i 20. stoljeća, tj. u vrijeme fra. Bonifacija Pavletića. Tekstovisu pisani na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, jer se planira da izložba slijedeće 2017. godine bude postavljena i u Saronnu u Italiji, gdje je redovnik BonifacijePaletić završio svoj životni vijek.

Moslavački božićni običaji:

Od svih običaja tijekom godine božićni običaji, kao dio zimskog godišnjeg ciklusa, obuhvaćaju najviše vremena, najbrojniji su i najraznovrsniji.Tu se međusobno prepliću stara pretkršćanska vjerovanja i kršćansko svetkovanje rođenja Isusa Krista – Božića. Te dvije razine običaja u višestoljetnom preplitanju u malim su se dijelovima stopile, pa su se brojni nekršćanski elementi prilagodili kršćanskom svjetonazoru.

Božićni običaji vezani su uz imena svetaca, a njihovi životni putevi protkani su brojnim vjerovanjima o njihovim dobročinstvima i čudoređu.

Svako dobro djelo se pamti. Upravo ta dobročinstva stvorila su niti povezanosti između nedodirljivih svetačkih života i života običnog naroda, koji ih počinje štovati, te njima u čast obilježavati njihove dane liturgijskim slavljem s jedne  strane i pučkim običajima s druge strane.

U starom kršćanskom svijetu, pa i kod nas ima u božićnim običajima i pjesmama, te njihovoj biblijskoj fabuli ili simbolici, još dosta sačuvanih elemenata, u kojima se kriju ili zameci ili ostaci božićnih igara kao što sukodedarski običaji s prigodnim  pjesmama, kićenje jaslica, drvca i zelenila. Prostiranje slame po kući, spravljanje blagdanskih jela kao i čestitari u duhu narodne tradicije. Oni su isključivo bili muškarci, različitog socijalnog sastava i životne dobi, koji su pjevajući obilazili selo, zaustavljali se pred svakom kućom, čestitali kućedomaćinu, a za uzvrat bili darivani.

Uz običaj darivanja, bilo je uvriježeno izreći određenu formulu, svojevrsnu čestitku, tj. želju za dobrobit i blagostanje u narednom periodu.

Božićni običaji počinju na Svetu Barbaru, 4. prosinca, sijanjem božićne pšenice, ili od dana Svetu Lucije, 13. prosinca i traju do Sveta tri kralja.

Znakovi Božića su: panj badnjak, slama, zelenilo, svijeće i jaslice.