Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica izbora najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/ce Marijana Petir (EPP) poziva vas na proglašenje pobjednika Natječaja za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika/ce u Hrvatskoj kojem će nazočiti i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Phil Hogan koji u Hrvatsku dolazi na poziv zastupnice Petir.
Proglašenje najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/ce održat će se u petak, 24. ožujka 2017. u Zagrebu, u Galeriji Lauba (Baruna Filipovića 23a) od 10.00 do 10.30 sati, a pratit će ga poljoprivredna konferencija (10.30 – 11.15 sati) u organizaciji Jutarnjeg lista koji je i medijski pokrovitelj ovog projekta.
Na panelu će sudjelovati: Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu EU, Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede RH, te najbolji mladi poljoprivrednik dok će ga moderirati Mislav Togonal.
Nakon panela bit će održan i “Dijalog s građanima” (11.15 – 12.45 sati) na kojem će na pitanja građana odgovarati povjerenik Phil Hogan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir te ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić.
Prethodnoga će se dana (23. 3.) u 13.30 sati povjerenik Hogan, zastupnica Petir i ministar Tolušić u Banskim dvorima susresti s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem.
Cilj je Natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika/ce promicanje mladih poljoprivrednika/ca i dobrih primjera njihovih djelatnosti koje su inovativne, održive i tržišno orijentirane, a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor opstao.
Glavni sponzor Erste banka će pobjednika/cu nagraditi novčanom nagradom u iznosu od 15 tisuća kuna, a zastupnica Marijana Petir će osigurati put u Bruxelles za nositelje deset najboljih projekata kao i njihovo sudjelovanje na 4. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika koji će se održati u Europskom parlamentu u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) u listopadu 2017. godine.
Na Natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika, koji je bio otvoren od 1. prosinca 2016. do 10 siječnja 2017., pristiglo je 28 prijava, od čega 9 žena i 19 muškaraca. Najviše kandidata – četiri, dolazi iz Brodsko-posavske županije, a slijede Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Varaždinska županija, svaka s po tri kandidata, zatim Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Vukovarsko-srijemska i Međimurska s po dva kandidata i na kraju Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska s po jednim kandidatom.
Stručno prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista, odabrali su deset najboljih projekata, a među njima i pobjednika koji će predstavljati Hrvatsku na europskom izboru u listopadu u Europskom parlamentu.
Odabir „najboljeg, najinovativnijeg, najodrživijeg” projekta proveden je na temelju sljedećih kriterija:
– Upotreba novog znanja („know-how“), novih metoda ili novih oblika tehnologije u pojedinom sektoru ili regiji: Inovacija koja se temelji na sektoru može uključivati radne ili organizacijske metode, uvođenje novih oblika tehnologije koji donose promjene u odnosu na postojeću tehnologiju. Inovacija se također može sastojati od prilagođavanja ili moderniziranja tradicionalne tehnologije. Inovacija koja se temelji na zemljištu može uključivati upotrebu novih dostignuća (tehničkih ili organizacijskih) na geografskom području gdje se ona prije nisu koristila.
– Prijenos inovacije: Inovacija ne smije biti ograničena na jedno gospodarstvo već mora imati potencijal utjecaja ili učinka na gospodarstva u istom sektoru proizvodnje, regije ili na odnose toga područja s drugim područjima. Inovacija ne mora imati učinka samo na proizvodnju na farmi, već se također može odnositi i na pakiranje proizvoda, kanale distribucije i izvozne metode za poljoprivredne proizvode.
– Održivost inovacije: Inovacija mora biti ekonomski i/ili društveno održiva. Inovacija mora imati izvjesnu dugovječnost i treba izdržati ispit vremena kako bi imala učinak, umjesto da se pojavi i nestane u kratkom vremenskom razmaku.
Prijaviti se možete na: http://ec.europa.eu/croatia/events/events-registration_hr
You must be logged in to post a comment Login