Na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir u Hrvatskoj je u trodnevnom programu posjete delegacija STOA panela, znanstveno-istraživačkog tijela Europskog parlamenta predvođenog njezinim prvim potpredsjednikom austrijskim zastupnikom Paulom Rübigom.
Prvoga dana boravka u Zagrebu delegacija STOA panela susrela se s rektorom Damirom Borasom i prorektorima Sveučilišta u Zagrebu te s više dekana fakulteta, sastavnica Sveučilišta. Glavna tema sastanka bile su razlike u mogućnostima pristupu financiranju iz europskih fondova koje sveučilišta u istočnom dijelu Europe imaju naspram sveučilišta u zapadnoj Europi.
Naime, države članice istočne Europe bitno zaostaju u razini financiranja znanosti za državama zapadne Europe tako da je participiranje sveučilišta u programima koja traže sufinanciranje putem nacionalne komponente često nedostižno. Na sastanku je izražena potreba da se istraže stvarni razlozi zašto je iskoristivost EU fondova u istočnim državama članicama EU niska, svega do 10 posto. Posjetili su i Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku gdje je održan okrugli stol “Bioetička pitanja i europske politike” koji je otvorio prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, ujedno i voditelj toga Centra.
Iva Rinčić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku “Fritz Jahr“ Sveučilišta u Rijeci) govorila je o trnovitom putu od bioetike u Europi do europske bioetike. Rinčić je rekla kako posljednjih godina Europa i njezine institucije pokazuju značajne iskorake u regulaciji bioetičkih pitanja. U tom je segmentu najznačajniji doprinos Europske konvencije o ljudskim pravima i biomedicini Vijeća Europe (Konvencija iz Ovieda) iz 1997.
„Unatoč osnaživanju bioetičke problematike u europskim okvirima, ne treba zanemariti činjenicu da u navedenim okolnostima još uvijek govorimo o bioetici shvaćenoj na način (nove) medicinske etike kakav je prisutan u SAD-u. Recentna otkrića i rezultati istraživanja posebno hrvatskih bioetičara (izvorni bioetički koncept njemačkog teologa Fritza Jahra iz 1926.; novi pravci razvoja bioetike poput integrativne bioetike), nameću propitivanje prevladavajućeg shvaćanja, te odgovornost u smjeru uspostave i razvoja kulturološki senzibilizirane europske bioetike“, naglasila je Iva Rinčić.
Austrijski zastupnik i prvi potpredsjednik STOA panela Europskoga parlamenta Paul Rübig predstavio je rad toga tijela te je govorio o bioetičkim pitanjima i europskim politikama u kontekstu poljoprivrede. Naglasivši kako je poljoprivredna proizvodnja iznimno važna za Europsku uniju unatoč tomu što je broj izravno zaposlenih u ovom sektoru relativno mali.
„Ona nije samo tehničke, ekonomske ili političke prirode, već ima i etičku dimenziju jer hrani svjetsko stanovništvo uz poštivanje potreba i očekivanja budućih generacija u smislu sigurnosti hrane i održivosti. Donositelji odluka, kako unutar EU tako i međunarodno, sve više prepoznaju potrebu za proširenjem regulatornih okvira za poljoprivredne biotehnologije, uz procjenu rizika za zdravlje ljudi i okoliš“, rekao je Paul Rübig.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir govorila je o održivoj upotrebi resursa u kontekstu novih europskih politika rekavši kako su u Europskom parlamentu u posljednjih godinu dana usvojeni brojni novi propisi nužni za provedbu ambiciozne klimatske i energetske politike.
U veljači je donesen i Akcijski plan za kružno gospodarstvo sa setom izmjena europskih zakona kojim će predložene aktivnosti doprinijeti “zatvaranju kruga” životnog ciklusa proizvoda kroz veću oporabu i ponovnu uporabu sirovina što donosi brojne mogućnosti za poboljšanje stanja okoliša, ali i razvoj gospodarstva. Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17 posto. Čak 83 posto komunalnog otpada odlaže se na odlagališta, dok je prosjek EU-a u 2014. bio 28 posto.
Petir je upozorila i na porazne procjene Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a prema kojoj se godišnje baci između 1,3 milijarde tona hrane te se tako u prosjeku po osobi u razvijenim zemljama baci između 95 i 115 kilograma.
Govoreći o zajedničkoj poljoprivrednoj politici Petir je rekla kako EU vodi brigu o zaštiti resursa važnih za proizvodnju hrane. „Upravo nedavna događanja u Hrvatskoj pokazuju kako europski sustav poljoprivrede koji se temelji na malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima jamči sigurnost dok oslanjanje na velike mega kompanije i monopoliste može gotovo cijeli gospodarski sektor baciti na koljena“, napomenula je Petir.
Ona smatra kako hrvatske prednosti ne dolaze do izražaja. Pritom misli na dobro očuvani okoliš, mali postotak zagađivanja okoliša i u lokanom i u regionalnom smislu te što je na cijelom svom teritoriju slobodna od GMO-a, kao i to što tradicionalna proizvodnja hrane još uvijek ima značajan udio u proizvodnji hrane.
„Naše nas pak mane poljoprivredne proizvodnje vidljive u nedostatku inovacija, prijenosa znanja i sredstava za moderniju poljoprivrednu proizvodnju onemogućuju u držanju koraka s razvijenim državama članicama EU. Tu svakako treba spomenuti probleme povezane s nacionalnim politikama i donošenjem odluka koje nisu usmjeravale potpore onima kojima su one najpotrebnije te im nisu osigurale dostupan kapital“, rekla je Petir.
Ivica Kelam voditelj Centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, održao je predavanje pod naslovom “Međunarodni trgovinski ugovori i GMO”. U svome predavanju Kelam je stavio snažan naglasak na odnos nepovjerenja opće javnosti prema međunarodnih trgovinskih sporazuma poput TTIP-a i CETA-e zbog straha od nametanja GMO-a. Nepovjerenje javnosti dodatno mobilizira nedovoljna transparentnost i nedostatak veće javne rasprave o ovim pitanjima.
Kao jedno od rješenja boljeg razumijevanja problema GMO-a, Kelam ističe model integrativne bioetike u kojoj se naglasak stavlja na izvanznanstvenim i kulturnim perspektivama, a koje mogu pomoći izabranim političkim predstavnicima da u procesu donošenja odluka uvaže i stavove i mišljenja javnosti.
Drugoga dana (23. svibnja) boravka STOA panela u Hrvatskoj predviđen je sastanak Ministarstvu znanosti i obrazovanja s ministrom Pavom Barišićem, zatim posjet Institutu Ruđer Bošković u kojem će se upoznati s njegovim radom te će obići laboratorij za interakcije ionskih snopova (akcelerator). U Hrvatskom će saboru s parlamentarnim odborima održati okrugli stol o važnosti komunikacije s javnošću o potrebi donošenja zakona u području primjene novih tehnologija i inovacija. Na kraju dana posjetit će tvrtku Rimac Automobili.
STOA panel (Panel za Procjenu mogućnosti koje daju znanost i tehnologija), odjel Opće uprave za istraživanje Europskog parlamenta. Glavna mu je zadaća da znanstvenim istraživanjima u suradnji sa stručnim i znanstvenim ustanovama iz cijele Europe, ali i svijeta (Švicarske, SAD, Rusije, zemalja kandidata i drugih), pomogne u provedbi istraživanja i izrade izvješća za potrebe rada pojedinih odbora Europskog parlamenta.
Hrvatska zastupnica Marijana Petir članica je STOA panela od 2014. na prijedlog Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta čija je punopravna članica, te je prva i jedina hrvatska zastupnica u tom znanstveno-istraživačkom tijelu Europskog parlamenta
You must be logged in to post a comment Login