Petir zatražila formiranje kriznog fonda za poljoprivredu

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta održanoj u utorak, 2. svibnja u Bruxellesu zatražila je formiranje kriznog fonda za poljoprivredu zbog kriza kojima su poljoprivrednici neprestano izloženi i koje su nepredvidive, a kreću se od poremećaja na tržištu do elementarnih nepogoda.

Petir je prilikom razmjene gledišta sa Siegfriedom Mureșanom, izvjestiteljom Odbora za proračun o proračunskom postupku za 2018., rekla kako smatra potrebnim osigurati učinkovito trošenje novca poreznih obveznika, no također je važno na vrijeme prepoznati i potencijalne probleme te za njihovo rješavanje predvidjeti novac.

„Potreban nam je poseban proračun za ublažavanje kriza koji treba osigurati izvan poljoprivrednog proračuna. U Hrvatskoj još uvijek zbrajamo ovogodišnje štete od mraza, a ako tome dodamo i nestabilnosti koje vladaju na tržištu moram reći da se poljoprivrednici ne mogu sami nositi s tim. Države članice nemaju dovoljno novca kako bi sanirale iznenadne krizne situacije pa su oči poljoprivrednika uprte u nas zastupnike i u Europsku uniju i moramo im pomoći“, rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

Hrvatski voćari i vinogradari zbrajaju ovogodišnje štete, za koju se procjenjuje kako je na nekim urodima šteta 100 posto, a Hrvatska voćarska zajednica pozvala je na suradnju sa Savjetodavnom službom u procjeni i popisivanju šteta, kao i na razrađivanju mjera prema općinama, gradovima i županijama. Jedan od njihovih zahtjeva je i donošenje posebne Uredbe za nadoknadu šteta od mraza na primjeru Austrije koja poljoprivrednicima pomaže iz nacionalnog i regionalnog fonda.

Petir je i nakon prošlogodišnjih velikih šteta od mraza i leda povjereniku EU za poljoprivredu i ruralni razvoj Philu Hoganu uputila zahtjev za odobravanjem financijske pomoći s razine EU za proizvođače voća i povrća stradale od mraza i leda. Za to je dobila podršku i supotpis kolega iz EPP-a, članova AGRI odbora iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Rumunjske – zemalja koje su uz Hrvatsku također bile pogođene ovom elementarnom nepogodom i čija je šteta zbirno procijenjena na 800 milijuna eura, a samo u Hrvatskoj na 105 milijuna eura.

Povjerenik je u svom odgovoru naveo kako se u ovom slučaju mogu koristiti sredstva predviđena čl. 33. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća kojim je predviđena potpora za osiguranje berbe čiji je cilj doprinos zaštiti prihoda proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim događajima, bolestima ili najezdama štetočina.

No, Petir je stava da za 12 milijuna poljoprivrednika u EU koji za 500 000 milijuna građana osiguravaju zdravu i kvalitetnu hranu treba osigurati poseban krizni proračunski fond. Podsjetila je na ruski embargo koji je negativno utjecao na proizvođače voća, povrća i mlijeka, potom na ukidanje kvota za mlijeko koje su dodatno otežale položaj proizvođača mlijeka, prošlogodišnji i ovogodišnji mraz koji su opustošili voćnjake i vinograde, a ako se tome dodaju neravnoteže na tržištu i nestabilnost cijena, jasno je da se moraju poduzeti konkretne mjere. S njom su se složili i drugi kolege iz Odbora za poljoprivredu naglašavajući važnu ulogu poljoprivrednika za prehranu stanovništva i potrebu da ih se podrži u krizama za koje nisu sami odgovorni.