Petir: EU uvozi 53% energije

Izgradnja konkurentne industrije biogospodarstva u kontekstu razvoja poljoprivrede, prehrambenog, šumarskog i drvoprerađivačkog sektora bila je tema konferencije održane ovog tjedna u Europskome parlamentu u Bruxellesu u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir i Hrvatskog drvnog klastera. Na poziv zastupnice Petir na konferenciji su svoja iskustva podijelili eurozastupnici Hanu Takkula iz Finske i Norbert Lins iz Njemačke te Mihail Dumitru iz Glavne uprave za poljoprivredu EK i Giulio Volpi iz Glavne uprave za energetiku EK.

Zastupnica Marijana Petir istaknula je kako EU uvozi čak 53% energije i taj uvoz plaća više od milijardu EUR dnevno, dok vlastiti kapaciteti za proizvodnju energije ostaju neiskorišteni. „Ulaganja u EU-u 2015. godine u energiju iz obnovljivih izvora iznosila su 48,8 milijardi dolara, što je 60 % manje nego 2011. godine i tom padu uzrok nisu samo niži troškovi tehnologije. Stoga, iako je Unija i dalje vodeća po ulaganjima u energiju iz obnovljivih izvora po glavi stanovnika, njezin udio u ukupnim ulaganjima u tom području brzo opada,“ kazala je Petir, napomenuvši kako je potrebno osigurati dostatnu sigurnost ulagačima za povratak investicija.

Prema izvješću Konzorcija za biogospodarstvo i industriju iz 2016. godine godišnji prihod sektora biogospodarstva u EU iznosio je više od 2.1 bilijuna EUR i zapošljavao oko 18 milijuna radnika u EU. Očekivani rast održive primarne proizvodnje, prerade hrane i industrijske biotehnologije i biorefinerija se ostvaruje što dovodi do razvoja novih bioloških industrija, pretvaranja postojećih i otvaranje novih tržišta za bio-bazirane proizvode.

„Komisija procjenjuje da bi financiranje izravnog istraživanja povezano sa Strategijom biotehnologije prema Obzoru 2020. moglo  generirati oko 130.000 radnih mjesta i dodati vrijednost 45 milijardi EUR u sektorima bioekonomije do 2025. godine. Daljnji se rast očekuje od drugih – izravnih i neizravnih – javnih i privatnih ulaganja u sve podsektore biogospodarstva,“ pojašnjava Petir.

U Hrvatskoj, prema podacima Zavoda za statistiku, sektor baziran na biogospodarstvu zapošljava više od 115 000 zaposlenih, dok samo sektor šumarstva i drvno prerađivačke industrije zapošljava oko 53 000 osoba uz prihod od gotovo 2 milijarde EUR godišnje. Petir kaže da je potencijal daljnjeg razvoja ovoga sektora u Hrvatskoj velik, pogotovo u razvoju naprednih zelenih poslova koji uključuju proizvodnju biogoriva i biomase ali i uvođenje brojnih tehnologija koje se razvijaju u EU.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran naglasio je potrebu informiranja hrvatskog gospodarstva o prednostima bio-baziranih industrija.

„Europa želi postati društvo bez fosilnih goriva (Fossil Free Society), a to znači da će u narednih 30-40 godina biti potrebno zamijeniti fosilna goriva biogorivima i koristiti više bioproizvoda u svim segmentima života. Trebat će nam i biomaterijali, i bioljekovi i biohrana. To znači da će se  proizvodnja bazirati na domaćim sirovinama čije postojeće dodane vrijednosti nisu zadovoljavajuće“ rekao je Kavran, istaknuvši kako treba razvijati i primjenjivati nova znanja i inovacije.

Finski zastupnik Hanu Takkula istaknuo je kako je održivo upravljanje šumama dobar početak jer se od jednoga drva može napraviti mnogo proizvoda, ali ga se može iskoristiti i za proizvodnju energije. Istaknuo je kako je 75% Finske pod šumom, a svaki deseti Finac je vlasnik šume. Iako su države članice zadužene za većinu zakonodavstva o šumama, EU igra značajnu ulogu u njihovome upravljanju kroz zakonodavstvo (LULUCF), no trenutno postoje 2 direktive koje ne idu dovoljno daleko u postizanju dobrih rezultata.

„Promidžba aktivnog šumarstva jako je bitna jer će samim time i ruralna područja zaživjeti. Šume su vrlo važne i Hrvatska i Finska tu moraju odigrati važnu ulogu“, rekao je Takkula.

Mihail Dumitru iz DG AGRI govorio je o bioekonomiji kao ključnom sektoru EU i o tome kako možemo doprinijeti razvoju bioekonomije u svijetu. Naglasio je važnost industrije šumarstva koja zapošljava 3,2 milijuna ljudi i donosi 0,5 milijardi EUR prihoda. Sinergijom primarnih sektora i bioekonomije otvara se mogućnost za nova tržišta budući da bioekonomija kao najinovativniji sektor podrazumijeva velik broj inovacija i radnih mjesta. Procesi poput ozelenjavanja donose novac ukoliko se svi pridržavaju uvjeta poput diverzifikacije usjeva, održavanja pašnjaka ili odvajanja 5% zemlje za ekološki odgovornu proizvodnju.

„Bioekonomija zahtjeva nova znanja te je u tom pogledu potreba pomoć i transfer znanja, a ona predstavlja i srž ambicioznih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. koji ispunjavaju potrebe za prehranom i bioenergijom. Trebamo iskorištavati zemlju, ali i imati ravnotežu,“ naglasio je Dumitru.

Giulio Volpi iz DG Energy govorio je o poljoprivredi i šumskoj biomasi. Naveo je kako je bioenergija ključ za obnovljivu energiju, a cilj je dobiti više energije iz iste količine biomase. „Bioenergiju koristimo u razne svrhe te postoji veliki potencijal u sektoru prometa u pogledu zamjene fosilnih goriva alternativnim gorivima.  U posljednjih 10 godina došlo je do udvostručenja potrošnje bioenergije te je jasno da će taj trend nastaviti rasti. Prognozira se porast do 2025. godine, zatim stagnacija s obzirom na sve veću energetsku učinkovitost,“ rekao je Volpi.Volpi je govorio i o biomasi uvezenoj u Europu, istaknuvši da ako države članice poštuju određene uvjete, iste mjere zaštite moraju vrijediti za uvoznike (LULUCF uvjeti). Također je naglasio važnost promicanja biomase i inzistiranja na upotrebi biogoriva.Njemački zastupnik u Europskom parlamentu Norbert Lins govorio je o propisima u kontekstu održivog upravljanja šumama te smanjenju CO2 i ponoru ugljika. Naglasio je kako je cilj LULUCF-a ukloniti CO2 i iskoristiti potencijale koje Europa ima. „Potencijal za smanjenje CO2 je velik, ali je prisutna prevelika osjetljivost na klimatske promjene, a ključnu ulogu ima održivo upravljanje šumama,“ smatra Lins. On je rekao da je kao izvjestitelj za Uredbu o LULUCF-u prihvatio amandmane zastupnice Petir kojima je ona tražila izuzeće za Hrvatsku zbog nemogućnosti upravljanja šumama u vrijeme Domovinskog rata kao i u periodu mirne reintegracije.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić naglasio je kako Hrvatska ima izuzetno vrijedne šume, a iz toga izranjaju neprocjenjive gospodarske, socijalne i ekološke vrijednosti. Smatra kako šumama moramo gospodariti tako da sutra vrijede više nego danas te kako trendovi iseljavanja i demografskog zaostajanja ruralnih krajeva znače golem gubitak radne snage za šumarstvo. Također je naglasio i kako je obrazovni sustav poprilično neusklađen s potrebama na tržištu rada te kako nedostaje kompetencija iz upravljanja i vođenja organizacijskih jedinica.

Jakupčić je izrazio i zabrinutost zbog problema s kojima se suočavamo u šumama. „Problem sušenja u nizinskim šumama je sve veći, posebno zbog klimatskih promjena u novije vrijeme koje uzrokuju promjene nivoa podzemnih voda. Zbog zamočvarivanja tla dolazi do fiziološkog slabljenja hrasta lužnjaka, jasena, čak i crne johe. Uz to, znanost još uvijek nema odgovor na borbu protiv hrastove mrežaste stjenice“, istaknuo je.

Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore predstavila je projekt uP_running čiji je cilj osloboditi europski snažan potencijal rezidua drvenaste biomase koji su proizvedeni agrarnim uklanjanjem i uklanjanjem plantaža te promicati njezinu održivu uporabu kao energetske sirovine. U projektu sudjeluje 11 partnera u 7 država. Istaknula je kako se nada podršci ovakvim projektima jer cilj je što manje uvoziti kad već imamo kapacitete proizvoditi samostalno.

Konferencija je završila prezentacijom Vedrana Kraljevića i najavom 15.Mediteranskog sajma koji će se slijedeće godine u ožujku održati u Dubrovniku.