Petir traži više novca za pčelarstvo

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu danas je raspravljao o nacrtu izvješća „Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“ koji je u ime Kluba zastupnika EPP-a sastavio mađarski zastupnik Norbert Erdős.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir čestitala je kolegi Erdősu na izvješću, rekavši kako je detaljno i precizno te da otvoreno govori o problemima na koje zastupnici već duže vrijeme upozoravaju, ali nije bilo sluha za njihove primjedbe što je situaciju dovelo do usijanja.

Rekla je kako su pčelari i prilikom boravka na Europskom tjednu pčela i oprašivanja u Europskom parlamentu kojeg je ona organizirala s kolegama u lipnju upozorili na smanjenje broja pčelinjih zajednica i na pad proizvodnje meda u EU, kao i na povećanje uvoza meda.

Med je treći proizvod u svijetu koji se najviše patvori. Rezolucija ističe kako je trenutno najveći problem u sektoru pčelarstva širenje takvoga meda na unutarnjem tržištu čime je uzrokovano smanjenje kupovne cijene meda za pedeset posto od 2014. do kraja 2016. godine. Prepolovljene cijene meda u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj te vrlo niska potrošnja meda u državama članicama razlozi su  zbog kojih treba poduzeti konkretne mjere.

„Prijevare s medom koji dolazi iz uvoza, ali i prijevare unutar EU alarm su za uzbunu. Loše zdravlje pčela i smanjenje broja kolonija dovode u pitanje oprašivanje usjeva i proizvodnju hrane s obzirom na to da 76% europske proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele“, naglasila je Petir dodavši da gospodarska vrijednost oprašivanja koja se u EU-u procjenjuje na 14,2 milijarde eura godišnje, uvelike premašuje vrijednost proizvedenog meda.

Rezolucija poziva države članice i Komisiju da prisile proizvođače meda iz trećih zemlja koji se koriste nepoštenim metodama (ponajprije određene kineske proizvođače) te one koji pakiraju, kao i trgovce iz EU-a koji svjesno miješaju patvoreni uvezeni med s visokokvalitetnim europskim medom da djeluju u skladu sa zakonom, na veće kontrole meda koji pristižu na vanjske granice EU-a iz trećih zemalja pomoću uzoraka.

Ključno rješenje bila bi zamjena nejasne oznake „mješavina meda iz država članica EZ-a i meda iz država koje nisu članice EZ-a” navođenjem na etiketi zemlje ili zemalja iz kojih potječu vrste meda korištene u proizvodnji konačnog proizvoda i navođenjem tih zemalja redoslijedom koji odgovara omjerima korištenim u konačnom proizvodu. Petir je stoga ponovo pozvala na izmjenu Direktive o medu, ali je zatražila i povećano financiranje za pčelarstvo, uvođenje izravne potpore za pčelinje zajednice i povećanje proračuna EU za Nacionalne pčelarske programe.

Zalaže se da med uđe u shemu zdravih obroka u školama ne samo kao proizvod o kojem će djeca u školi učiti, već koji će i konzumirati.

Hrvatski pčelari podržavaju ovo izvješće, a tajnica Hrvatskog pčelarskog saveza Ankica Dušević ističe da je potrebno u njega još dodati mogućnost da se kroz Nacionalne pčelarske programe dozvoli financiranje prihrane pčela i da se ptice pčelarice navedu kao štetnici jer mnogi pčelari zbog nje trpe veliku štetu, a zaštićene su zakonom na štetu pčela.