Izložba ikona Borisa Grkovića “Maria Mater Dei”

Izložba ikona autora Borisa Grkovića „Maria Mater Dei“ otvorena je u četvrtak 23. studenog u dvorani “Juran i Sofija” sisačkog Velikog Kaptola. Postav donosi devetnaest ikona Bogorodice s Djetetom, uglavnom većeg oltarnog formata, načinjenih, s izuzetkom jedne, prema uzorima koji su od 13. do 17. stoljeća nastajali u radionicama naših srednjevjekovnih madonera. Te ikone posadnjašuju minula stoljeća te uprisutnjuju naše drevne ikonografske majstore i njihovo djelo.

Uz brojne sisčane i autora otvorenju izložbe su nazočili i sisački biskup Vlado Košić, prof. dr. sc. Jure Zečević, OCD, generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, te ravnateljica Dijecezanskog muzeja biskupije gđa Spomenka Jurić, koja je na početku i pozdravila sve okupljene.

Govoreći o Grkovićevim djelima prof. Zečević je istaknuo kako se ikone ne dolazi gledati kao druga likovna djela, već ikone također gledaju nas. „Kroz poglede svečanih i oduhovljenih likova Krista i Bogorodice dotiče nas neki savršeni mir koji nije od ovoga svijeta i koji pružajući predokus nebeskoga omogućava nadilaženje tvarnoga i prolaznoga. S obzirom da Grkovićeve ikone, kao i ikone drugih ikonopisaca, nisu samo nadahnute svojim starim uzorima, nego u svemu nastoje biti njihov što identičniji odraz, kritičaru umjetnosti često se postavlja pitanje radi li se ovdje možda samo o kopiranju i zanatskom preslikavanju?

Međutim, da bi se autentično vrednovale ove preslikane ikone važno ih je doživjeti u njihovom izvornom ambijentu, osvijestiti si njihovu prvotnu svrhu i namjenu, koja nije samo umjetničke nego prvenstveno bogoštovne naravi. A u tom kultnom kontekstu uspjelost i kvaliteta ikone mjeri se ne toliko prema unikatnosti sadržaja i rasporeda boja koliko prema njenoj sposobnosti ili nesposobnosti da štovatelju omogući komunikaciju s Bogom. Upravo zato se, ne samo kod Grkovića, nego i u ikonografskim radionicama staroga doba, bez ikakvih kompleksa originalnosti i unikatnosti – stvaralo više ‘istih’ ikona, od kojih je svaka unatoč ‘istosti’ izvorna, jer pobožniku koji je motri jednako posreduje uzvišeni doživljaj Božje blizine, ljepote i dostojanstva, odraženih u likovima Krista, Bogorodice i svetaca…

Upravo zbog tih blagotvornih i oplemenjujućih učinaka na unutarnje dimenzije čovjekovog bića, bilo bi uputno da ikonografsko stvaralaštvo bude sve prisutnije i zapaženije kako u našoj hrvatskoj crkvenoj i umjetničkoj javnosti. Motreći ikone tražitelji lijepoga i uzvišenoga imaju prigodu sastati se sa svojom vlastitom bogolikošću i autentičnošću“, ustvrdio je prof. Zečević istaknuvši kako je ovo autorova devetnaesta samostalna izložba.

Obraćajući se okupljenima Grković je podsjetio na svoj stvaralački put istaknuvši kako se sa slikarskim tehnikama, naročito s tehnikama starih majstora, upoznaje u splitskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture, u razdoblju od 1972. do 1977. godine, a prve poteze kistom vuče po uputama majstora restauracije, gospodina Filipa Dobroševića. Otkrivajući tehnike izrade ikona Grković je rekao kako je za izradu ikone oltarske veličine potrebno i više od 800 radnih sati.

Otvarajući izložbu, sisački biskup Vlado Košić zahvalio je autoru i svima uključenima u njeno postavljanje rekavši kako ona dolazi kao prava priprava za božićne blagdane. „Ova izložba nosi ime ‘Maria Mater Dei’, a isti natpis se nalazi i iznad glave Bogorodice na centralnoj ikoni. To je dio i naše molitve: ‘Sancta Maria, Mater Dei, ora pro nobis peccatoribus’. Ova izložba donosi ikone Marije koja nam nosi Boga, a koji se rodio kao čovjek za nas. Marija nas upućuje Kristu i susret s njom uvijek je jedan duhovni događaj. Zato, neka bude blagoslovljena ova izložba i svi oni koji će je posjetiti, koji će se ovdje moliti te koji će se ovdje susresti s Marijom i Isusom“, zaključio je na kraju biskup.

U glazbenom dijelu programa nastupila je solistica Sanja Sklizović, a izložba ostaje otvorena sve do 6. siječnja 2018. godine i može se razgledati svaki radni dan od 8 do 16 sati.

(SV)