Mladi poljoprivrednici – implementiranje politika nakon reforme ZPP-a 2013.

Na sjednici Odbora za poljoprivredu Europskoga parlamenta u Bruxellesu održanoj 23. studenoga 2017. godine predstavljeno je istraživanje “Mladi poljoprivrednici – implementiranje politika nakon reforme ZPP-a 2013.” koje je za taj Odbor provelo Češko sveučilište prirodnih znanosti iz Praga (Czech University of Life Sciences) u suradnji s Tehnološkim centrom Češke akademije znanosti te škotskim Institutom James Hutton.

Cilj istraživanja bila je analiza primjene mjera Zajedničke poljoprivredne politike nakon reforme 2013. godine namijenjenih mladim poljoprivrednicima, kao i rezultat provođenja tih mjera u odnosu na prepreke i mogućnosti za poljoprivrednike početnike te moguće instrumente koji bi im olakšali početak bavljenja poljoprivredom.

Istraživanje je provedeno analizom podatka dobivenih u fokus grupama u 7 država članica, a bilo je usmjereno na pitanja restrukturiranja problema u poljoprivredi, prenošenje vlasništva nad poljoprivrednim gospodarstvom, starenje poljoprivrednika, razlikovanju mladih poljoprivrednika od poljoprivrednika početnika te potencijal alata ZPP-a.

Istraživanje je pokazalo kako se poljoprivrednici početnici susreću s problemom ograničenog pristupa zemljištu pri čemu postojeće potpore ne rješavaju taj problem, no one svakako povećavaju profitabilnost i konkurentnost poljoprivrednog gospodarstva, poboljšavaju pristup financijskim sredstvima i kapitalu, kao i razvoju vještina.

Prema podatcima Eurostata udio nositelja OPG-ova mlađih od 35 godina 2005. godine iznosio je 6,89 posto dok se taj broj 2013. godine smanjio na 5,94 posto, za razliku od udjela starijih od 55 i više godina koji se povećao te je tako 2005. iznosio 54,10 posto, a 2013. godine 54,92 posto.

Stoga u svojim zaključcima i preporukama smatraju kako je pri stvaranju mogućnosti za mlade poljoprivrednike potrebno povećati potpore na više od 2 posto, povećati pristup privatnom kapitalu, ulagati više u razvoj poslovnih vještina, ponovno procijeniti strukturu izravnoga plaćanja, razmotriti plan za prijenos vlasništva nad OPG-om i smjenu generacija te podupirati nacionalne i regionalne inicijative koje omogućuju  pristup zemljištu. Također smatraju kako bi svi mladi poljoprivrednici trebali imati mogućnost dobivanja potpore te je potrebno razmotriti dob do koje se netko smatra poljoprivrednikom početnikom.

Hrvatska zastupnica te ujedno ambasadorica EPP-a za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj Marijana Petir uključila se u raspravu prilikom predstavljanja ovoga istraživanja rekavši kako je i ranije ukazivala na sve probleme koje je ono adresiralo.

„Mladi poljoprivrednici mogli su dosad dobivati potpore samo prvih pet godina od kada su postali nositelji OPG-a, dok su za potpore od 5 do 50 tisuća eura mogli konkurirati samo unutar 18 mjeseci od osnivanja OPG-a, a u Hrvatskoj je problem i s vrlo visokim kamatama na kredite koji mladim poljoprivrednicima predstavlja veliku prepreku i čini ih nekonkurentnim u odnosu na mlade poljoprivrednike u drugim državama članicama“, rekla je Petir i pojasnila da mladi poljoprivrednik u Njemačkoj ima kamatu na kredit 0,2% dok u Hrvatskoj ima 8% te je ponovo pozvala povjerenika Hogana da preko EIB-a dogovori ujednačavanje kamata na kredite.

„Podržavam prijedlog da se životna dob za mlade poljoprivrednike podigne na 45 godina i da se makne ograničenje od 5 godina u kojem mladi poljoprivrednik može koristiti financijske instrumente predviđene ZPP-om. Smatram da je važno razlikovati poljoprivrednike početnike i mlade poljoprivrednike te očekujem da se ti mehanizmi što hitnije razviju“, rekla je Petir.

Dodala je da mladi poljoprivrednici imaju i velik problem s pristupom zemljištu, a bez poljoprivrednog zemljišta teško je baviti se poljoprivredom. „Sve te probleme potrebno je riješiti kako bismo mogli bolje iskoristiti sredstva koja su nam na raspolaganju i kako bi mladi poljoprivrednici mogli učinkovitije voditi svoja gospodarstva jer se sada susreću s prevelikim preprekama“, rekla je Petir.

Petir je podsjetila i na nalaze Revizorskog suda koji je ustvrdio kako generacijska obnova kao cilj pomoći mladim poljoprivrednicima nije ostvaren, usprkos raspoloživim sredstvima (15,7 milijardi eura u okviru 2. stupa ZPP-a u razdoblju od 2007. do 2020. te 2,6 milijardi eura u okviru 1.stupa u razdoblju od 2014.-2020.). Stoga se složila sa stručnjacima da je potrebno razmotriti mjere financijske pomoći koje bi bile poticajne za starije poljoprivrednike da odu u mirovinu i svoja gospodarstva prenesu na mlade poljoprivrednike.