Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir danas je u Kući Europe u Zagrebu sudjelovala na Okruglom stolu „Aviation day – Croatia“ u organizaciji Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA) i kompanije Croatia Airlines. Okrugli je stol okupio eminentne stručnjake koji su raspravljali o važnim temama za razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj te izazovima s kojima se susreću, pri čemu je Petir govorila o ekološkim aspektima rasta zrakoplovne industrije, a kasnije je sudjelovala i u panel raspravi koju je moderirao Mislav Togonal. Na okruglom stolu uvodno su govorili Gordan Balen, menadžer IATA-e za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru i zapadni Balkan i savjetnica za odnose s IATA-om u kompaniji Croatia Airlines Lana Marić-Štimac.
Osim o ekologiji na panelu je bilo riječi o studiji „Value of Aviation“ koja analizira međusobnu povezanost razvoja zračnog prometa i moderne ekonomije, ali i o Europskoj direktivi EU 261 – odnosno naknadama putnicima u slučaju kašnjenja, kao i CORSIA (Carbon offsetting and Reduction Scheme for International Aviation) prihvaćenoj shemi koja regulira upravljanje emisijom CO2.
Prema podacima IATA-e ove godine svjetsko zrakoplovstvo prevest će 3,78 milijardi putnika i 52,7 milijuna tona tereta. Širom svijeta zrakoplovstvo osigurava posao za oko 63 milijuna osoba. Čak trećina svjetske trgovine po vrijednosti odvija se zrakom. Zrakoplovstvo je neodvojivi dio svjetskoga gospodarstva s udjelom od 3,5 % BDP-a na globalnoj razini.
Petir se osvrnula na brojke te je rekla kako budućnost ovog sektora izgleda obećavajuće. Naime, IATA predviđa do 2036. godine udvostručenje broja putnika, a najveće se povećanje broja putnika očekuje na prostoru Azije – Indiji, Maleziji, Kini. Rast će se nastaviti i na europskom i na sjeverno-američkom kontinentu s godišnjim povećanjem broja putnika od oko 2,3%.
„Od učinaka na okoliš posebno zabrinjava povećanje razine buke te očekivano povećanje emisije stakleničkih plinova. Prema predviđanjima ICAO emisije iz zrakoplovstva do 2020. godine porast će za 70% u odnosu na 2005. godinu dok bi emisije do 2050. godine mogle porasti za dodatnih i vrtoglavih 300 do 700%. Prema podacima Europske komisije zrakoplovstvo je jedan od najbrže rastućih izvora emisija stakleničkih plinova“, rekla je Petir.
Ona je istaknula da EU donosi zakonodavstvo kojem je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova iz svih sektora, povećati energetsku učinkovitost i povećati udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije. U sektoru prometa te se politike nastoje prenijeti u sektore zrakoplovstva i pomorskog prijevoza koji do sada nisu bili toliko opterećeni obvezama povezanima s dostizanjem klimatskih ciljeva. Tako su od 2012. godine emisije ugljikova dioksida uključene u europski sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU-ETS).
Kao izvjestiteljica Europskih pučana u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj te kao izvjestiteljica u sjeni u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u procesu izmjene Direktive o promociji obnovljive energije, Petir se zalagala za veći doprinos biogoriva u postizanju ciljeva dekarbonizacije prometa do 2030. godine pa tako i u sektoru zrakoplovstva. U pregovorima s Vijećem i Komisijom koji se održavaju kasnije ovoga mjeseca, kao članica pregovaračkog tima ona će se zalagati da se usvojeno stajalište Europskog parlamenta u konačnici i usvoji u završnom tekstu Direktive.
Petir je također napomenula kako se osim okolišne dimenzije važno brinuti i ekonomskoj koja za sobom povlači socijalnu dimenziju – sve one kojima rad u ovom sektoru osigurava radno mjesto. „Zrakoplovstvo posluje na globalnom tržištu te atmosfera nema granice i emisije stakleničkih plinova u okoliš stvaraju efekt staklenika neovisno u kojoj zemlji nastaju. Stroge obveze koje je uvela EU, trgovina emisijskim kvotama uključujući i predviđene kazne za neispunjavanje kriterija prelamaju se preko leđa aviokompanija koje svoj kruh moraju zaraditi na tom globalnom tržištu“, kazala je Petir.
