Svećenički dan Sisačke biskupije održan je u četvrtak 1. ožujka u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića. Predavanje na temu „Na putu svetosti s pravom slikom Boga“ okupljenim svećenicima održao je dr. sc. Mijo Nikić, DI.
U svom predavanju Nikić je progovorio o potrebi rasta u svetosti, a što je moguće ostvariti ako imamo u svojoj svijesti i podsvijesti pravu sliku Boga te o krivim i pravim slikama Boga u kontekstu integralne antropologije. Govoreći o svetosti Nikić je istaknuo kako je ta tema uvijek aktualna i svježa jer je svaki pojedinac pozvan da bude slika Božja, odnosno pozvan je čim više približiti se Bogu.
„To je doista naša jedina dužnost, biti što sličniji Njemu jer smo i stvoreni na njegovu sliku. Čitavu vječnost imat ćemo za uživanje, a ovih stotinjak godina trebali bismo proživjeti, kako je rekao p. Ante Gabrić ‘gorit i izgorit za Boga i duše’. To je smisao života, to znači i biti svet, postići određeni stupanj milosti, a koliko nam je namijenjeno s obzirom na vjeru, mudrost i milost Božju“, rekao je Nikić podsjetivši kako se već u Starom zavjetu govori da je onaj koji nas je stvorio, Bog Jahve, svet. „I Isus u Novom zavjetu govori: ‘budite sveti, milosrdni, kao što je Otac nebeski’. Bog i čovjek se savršeno slažu u onom najbitnijem, a to je ulazak u život vječni. Bog obećava život u punini. Zapravo ono što čovjek najviše želi u dubini bića jest da ima sreću i apsolutnu ljubav koji nisu ničim ugroženi, puninu života. Na to nas i Bog poziva i to nam daruje. Na toj najdubljoj razini nema kontradikcije između nas i Boga. Ja želim ono što mi Bog nudi.
Problem nastaje u načinu ostvarenja tog cilja. Mi mislimo da je to moguće postići na neki drugačiji način i današnja ideologija ‘new agea’ se jako udaljava od toga, praktički odbacuje Boga i stavlja čovjeka na prvo mjesto. Moderna religioznost relativizira apsolutno, a apsolutizira relativno. To je velika pogibelj i opasnost da mase odu u krivo i budu zaluđene. Zato je Bog nas pozvao da naviještamo istinu o njemu i nama, a ta je istina da nas je Bog stvorio na svoju sliku i da će čovjek to i ostvariti u onoj mjeri u kojoj bude ponizan, podložan i otvoren prema njemu. Trebamo znati da smo mi ljubljena djeca Božja i svetost ostvarujemo po ljubavi u onoj mjeri u kojoj sebe dajemo drugima“.
Govoreći o pravoj, odnosno krivoj slici Boga koju nosimo u sebi, predavač je rekao kako o toj slici uvelike ovisi i naša vjera. „Za našu vjeru, nadu i ljubav prema Bogu, nužno je imati u svojoj duši pravu sliku Boga. Iz načina kako ljudi žive svoju religioznost čini se da mnogi, na žalost, u sebi nose krivu ili iskrivljenu sliku Boga. Prave slike Boga pomažu osobi da zauzme pravi odnos prema Bogu, da u Bogu nađe sigurnost i mir, dok krive slike Boga uzrokuju bježanje od Boga ili pobunu protiv njega, a samim time mogu dovesti do duševnih poremećaja.
U krive ili dvojbene slike o Bogu ubrajaju se sve one predodžbe koje zastrašuju čovjeka i narušavaju njegovo povjerenje u Božju ljubav, dobrotu i milosrđe te dovode do bezrazložnog straha, osjećaja srama ili krivnje, osobne ništavnosti i bezvrijednosti. Takve osobe u Bogu vide strogog suca ili svemirskog policajca, a ne milosrdnog Stvoritelja koji ljubi čovjeka i izvor je života… Bog je objavio istinu o sebi već u Starom zavjetu, a vrhunac objave prave slike Boga dogodio se u osobi Isusa Krista koji nam je pokazao lice Oca nebeskoga: ‘Tko vidi mene, vidi i Oca’, kaže Isus. Kršćansko vjerovanje počinje riječima: ‘Vjerujem u Boga Oca svemogućega’. Pravi Bog po svojoj naravi mora biti svemoćan. On može istoga časa stvoriti sve ono što zaželi. Već u Knjizi Postanka Bog se objavljuje kao svemoćni i svesilni: ‘Ja sam El Šadaj – Bog Svesilni’ (Post 17, 1). A zadnja knjiga Biblije, Otkrivenje donosi ove riječi: ‘Ja sam Alfa i Omega, veli Gospodin Bog, koji jest, koji bijaše i koji će doći, Svemogući’. Budući da je Bog neizmjerno veći od svih naših slika i pojmova koje stvaramo o njemu, čovjek je pozvan da neprestano razbija svoju ljudsku predodžbu o Bogu i usvaja sliku Boga koju nam je Isus navijestio i svojim život pokazao“, zaključio je p. Nikić.
U drugom dijelu susreta biskup Košić je izvijestio o nadolazećim događajima u biskupiji, posebno pozvavši još jednom sve na biskupijsko hodočašće u Nacionalno svetište Sv. Josipa u Karlovac, koje će se održati 3. ožujka. Biskup je upoznao okupljene i s planom postavljanja kipa bl. Alojziju Stepincu na Trgu bana Josipa Jelačića u Sisku, a koji će biti otkriven u svibnju o.g. na 120. godišnjicu njegova rođenja.
Na kraju svoje planove i aktivnosti za buduće razdoblje predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda.
(SV)