Kako poboljšati uvjete i život žena u ruralnim područjima raspravljalo se u Europskom parlamentu u Bruxellesu na konferenciji u organizaciji hrvatske zastupnice Marijane Petir i španjolske zastupnice Clare Eugenie Aguilere u suradnji s najvećim europskim udruženjem poljoprivrednih proizvođača COPA. Konferencija je održana povodom Svjetskog dana seoskih žena koji se svake godine obilježava 15. listopada.
Zastupnica Petir izvjestiteljica je Odbora za prava žena i jednakost spolova o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima, a njezino je izvješće Europski parlament prihvatio u veljači 2017. „Rad na ovom izvješću bilo mi je dragocjeno iskustvo jer sam proširila saznanja o uvjetima u kojima žive seoske žene na području cijele EU i još važnije, o pravima koje nemaju“, rekla je Petir.
„Kada govorimo o seoskim ženama, važno je naglasiti njihovu višestruku ulogu – one se brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi koja je jedna od najvažnijih gospodarskih grana svake zemlje, sudjeluju u procesu proizvodnje hrane“, naglasila je Petir.
Prema podacima žene čine manje od 50 % ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima Europske unije, te upravljaju sa svega 30 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tijekom 2014. godine žene su ostvarile oko 35 % ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, što je znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, a osim toga na poljoprivrednim gospodarstvima brinu se o obitelji i domaćinstvu što je često okarakterizirano kao „nevidljivi rad“. Upravo zato, smatra Petir, potrebno je regulirati njihov profesionalni status čemu u prilog ide i današnja konferencija.
Ujedno, Petir je naglasila i neke od problema s kojima se susreću žene u ruralnim područjima poput česte ekonomske ovisnosti o suprugu, one ne dobivaju priznanja za posao koji obavljaju na gospodarstvima. Za njih ne postoji radno vrijeme jer održavaju kućanstvo, brinu se za obitelj, ali istovremeno i za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. „Kako njihov status nije priznat te nemaju prava, u stalnoj su borbi kad su u pitanju socijalna prava. Gotovo polovica seoskih žena nikada ne ide na godišnji odmor. Rad koji nikad ne prestaje mora biti priznat i reguliran na odgovarajući način. Moramo osigurati ne samo osnovna, već i pristojna i odgovarajuća socijalna, zdravstvena, ekonomska i mirovinska prava za seoske žene “, kazala je Petir.
Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) procjenjuje kako bi osiguranje jednakog pristupa za žene u kontekstu obrade zemlje i korištenja ostalih proizvodnih resursa povećalo produktivnost i posljedično podiglo poljoprivredna gospodarstava u kojima 100-150 milijuna ljudi širom svijeta pati zbog gladi.
Predsjednica Odbora za žene COPA-e Lotta Folkesson rekla je da „žene u ruralnim područjima nemaju pristup informacijama što uvelike utječe na njihov život, ali s vremenom su postale svjesne važnosti socijalnog osiguranja. COPA potiče osnivanje tijela koje bi podizalo svijest o važnosti osiguranja i o rizicima koje sa sobom nosi nedostatak socijalne zaštite“.
Jedna od predstavnica seoskih žena, Danuta Labuda govorila je o situaciji u Poljskoj osvrnuvši se na važnost potpore za umirovljenje te obiteljske potpore koja se daje u mirovini i u slučaju smrti koju mogu dobiti djeca i do 18. godine. Naglasila je da je i sama poljoprivrednica, naslijedila je poljoprivredno gospodarstvo od majke i ponosna je što joj kćeri žive drugačiji život od onog koji su živjele ona i njezina majka. Tereza Lopez je pak iznijela španjolsko iskustvo kazavši kako je jasno da rad žena u ruralnim područjima nije prepoznat kao posao. „Želimo da se njihov rad cijeni kao pravi posao,“ te je naglasila da postoji napredak u socijalnom osiguranju u Španjolskoj. „Imaju porodiljni dopust, bolovanje i pravo na umirovljenje, a 2011. je donesen i Zakon o ravnopravnosti spolova u poljoprivrednom sektoru“, rekla je Lopez.
Predsjednik Odjela za socijalne poslove u Flamanskoj poljoprivrednoj organizaciji Chris Botterman pojasnio je tko se smatra supružnikom/com radnikom/com, a tko supružnikom/com pomoćnikom/com. Kazao je i kako je većina poljoprivrednih gospodarstava u Europi obiteljski posao u kojemu supružnici rade zajedno i dijele poslove. Kao primjer pozitivne prakse predstavio je belgijski sustav. Istaknuo je važnost pristupa socijalnoj pomoći te objasnio minimalne i maksimalne statuse osiguranja za supružnice pomoćnice u poljoprivredi.
Petir je sve sudionike ujedno upoznala i s Natječajem za izbor najuzornije hrvatske seoske žene čija je pokroviteljica. Izbor se ove godine održava 21. listopada u gradu Zagrebu jer je prošlogodišnju titulu ponijela Renata Bedeković iz mjesta Jakuševac koja se bavi uzgojem i proizvodnjom proizvoda od crne slavonske svinje. Kao nagradu Petir ju je u travnju ugostila u Europskom parlamentu gdje se Renata Bedeković upoznala s njezinim radom i radom europskih institucija, sudjelovala je na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta te se susrela i s predstavnicima Odbora za žene COPA-e.
Dan ranije, u ponedjeljak, 15. listopada zastupnica Petir nazočila je dodjeli nagrade za inovaciju za žene poljoprivrednice koju također dodjeljuje COPA. Nagrada za najinovativniji projekt pripala je Poljakinji Magdaleni Wegiel koja se bavi uzgojem pastrve, a natjecala se i jedna poljoprivrednica iz Hrvatske – Snježana Jakopović koja uzgaja ljekovito bilje i bundeve te od toga proizvodi kozmetiku.
