Hrvatska pošta pustit će 24. listopada 2018. u optjecaj prigodni poštanski blok iz serije “Minerali i stijene”. Prigodni blok čine dvije marke, svaka nominalne vrijednosti 5,00 kuna, ukupne naklade 30.000 primjeraka. Autor prigodnog bloka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a motivi su moslavački kvarc i valutica s Brusnika.
Hrvatska pošta ovom prigodom izdaje i omotnicu prvog dana (FDC). Sve prigodne poštanske marke mogu se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte www.epostshop.hr, a žig prvog dana bit će u uporabi 24. i 25. listopada u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.
MINERALI I STIJENE
Stijene su agregati jedne ili više vrsta minerala, dok su minerali tvorevine nastale prirodnim fizičko-kemijskim procesima, određenoga kemijskog sastava i kristalne strukture, stabilne pri određenim uvjetima temperature i tlaka. Pravilna unutarnja građa minerala odražava se i na njihov vanjski oblik, pa takve pravilne oblike minerala nazivamo kristalima. Stijene prema postanku dijelimo na magmatske, sedimentne i metamorfne. Oko 95% litosfere čine magmatske stijene, dok na ostala dva tipa otpada 5% litosfere. Sastoji li se neka stijena od samo jednog minerala nazivamo je monomineralnom, dok stijene koje sadržavaju više minerala nazivamo polimineralnim stijenama.
Minerale (danas je poznato njih više od 4700) razvrstavamo prema kemijskom sastavu i strukturnim karakteristikama u 14 razreda: samorodni elementi, sulfidi, sulfosoli, halogenidi, oksidi i hidroksidi, karbonati, nitrati, borati, jodati, sulfati, fosfati, arsenati i vanadati, volframati i molibdati, organski spojevi i velika skupina silikata koji sudjeluju s više od 95% u izgradnji Zemljine kore.
KREMEN (KVARC), VAR. ČAĐAVAC – MOSLAVAČKA GORA, HRVATSKA
Kremen (SiO2) jedan je od najzastupljenijih minerala u Zemljinoj kori. Premda je kremen u brojnoj mineraloškoj literaturi na temelju kemijskog sastava svrstan u razred oksida, on nedvojbeno pripada razredu silikata, jer njegova pravilna unutarnja građa odgovara strukturi tektosilikata, čak štoviše, možemo reći da su kremen i drugi minerali SiO2 skupine silikati nad silikatima.
Kremen se odlikuje brojnim varijetetima među kojima razlikujemo nisko i visokotemperaturne, lijeve i desne te različito obojene bilo zbog uklopaka ili zbog defekata u kristalnoj strukturi. S obzirom na različito obojenje razlikujemo bezbojan prozirac, žut citrin, ljubičast ametist, smeđ čađavac, crn morion, zelen prazem, jedar kremen ružičaste boje – ružičnjak, i zrnat kremen bijele boje – bjelutak. Lijepo obojeni, prozirni primjerci kremena često se upotrebljavaju za izradu nakita.
„Čadjavci Moslavačke gore često su vrlo liepi i čisti, te su ih jedno vrieme rado brusili za uresno kamenje. Tako je poznato, da je grad Zagreb dao od njega nabrusiti diadem na vjenčani dar kraljevni Stefaniji“, napominje Mijo Kišpatić u svojoj knjizi Rude u Hrvatskoj. Iz navedenog možemo zaključiti da je moslavački čađavac krasio glavu belgijske princeze Stephanie, koja se 1881. udala za austrougarskog prijestolonasljednika Rudolfa von Habsburga.
VALUTICA AUGITSKOG DIJABAZA – OTOK BRUSNIK, HRVATSKA
Uz otok Jabuku, Brusnik je drugi otok u Jadranskom moru koji je svojim većim dijelom izgrađen od magmatskih stijena. Gotovo čitav Brusnik i grebene u blizini njegove obale grade konglomerati, dok se samo u njegovu središnjem dijelu nalaze litice masivnog dijabaza („crno eruptivno kamenje od kojega se izrađuju brusovi, pa otuda i ime otoka”) ispresijecane pukotinama.
Usporedbom stijena Brusnika i Jabuke može se utvrditi da među njima nema bitne razlike te da su nastale subvulkanskim prodorom magme istog ili vrlo sličnog sastava, vjerojatno u isto vrijeme, ali su naknadni geološki procesi uzrokovali razlike. Objašnjavajući postanak brusničkih valutica, Fran Tućan istaknuo je dugotrajno djelovanje morskih valova da bi od odlomljenih komada tako „žilave“ stijene kao što je dijabaz nastale valutice visokog stupnja zaobljenosti. Brusnik je od 1951. zaštićen kao geološki spomenik prirode.
