Broj pothranjenih ljudi u svijetu porastao je u 2017. godini na 821 milijun. S druge strane problemi s prehranom očituju se u povećanju broja djece koja pate od prekomjerne težine i pretilosti zabilježenom u većini regija. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije prošle je godine 38 milijuna djece mlađe od pet godina imalo prekomjernu težinu. Zabrinjavajući su to podatci na koje upozorava Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) povodom Svjetskoga dana hrane koji se od 1979. godine obilježava 16. listopada kao obljetnica osnutka te organizacije.
Prema podacima Ankete o dohotku stanovništva, odnosno istraživanja na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku, stopa rizika od siromaštva u 2016. iznosi 19,9% i najviša je u osoba u dobi 65 ili više godina (28 posto) i pritom je veća za žene u odnosu na muškarce te dobi (žene 30,8 posto, muškarci 23,8 posto). U usporedbi s podatcima iz 2012. podatci upućuju na manji broj osoba u riziku od siromaštva u 2016. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva bila 20,4%. Kad su u pitanju materijalni uvjeti koji utječu na kvalitetu života i prehranu, 12,8% osoba koje žive u kućanstvima ne mogu si priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan. „Žalosti činjenica da u Hrvatskoj roditelji više od 17 000 djece ne mogu priuštiti obrok svojoj djeci. Stoga podrška koju sam dobila u Europskom parlamentu za subvencije s EU razine za obroke mlijeka, voća i povrća u hrvatskim školama ne samo da omogućuje da naša djeca dobivaju zdrave obroke u školi, već će nekima omogućiti da uopće dobiju obrok u školi. Moramo zaista učiniti sve što je u našoj moći kako niti jedno dijete u Hrvatskoj ne bi bilo gladno“, poručila je zastupnica Petir povodom Svjetskog dana hrane.
Agenda 2030 Ujedinjenih naroda poziva zemlje da udvostruče svoje napore kako bi postigle ciljeve 2 održivog razvoja poput zaustavljanja gladi, postizanja sigurnosti hrane i poboljšanja prehrane te promicanje održive poljoprivrede kako bi se izgradio svijet u kojem “nitko nije ostavljen“ (no one is left behind). Povodom Svjetskog dana hrane održana je i razmjena mišljenja predstavnika FAO-a pri Europskoj uniji Rodriga de Lapuerta i članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj prošlog tjedna u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
U raspravi je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica toga Odbora. Petir je tom prilikom kazala kako „pitanje rješavanja gladi nije pitanje hrane, već isključivo pitanje politike. Europska unija najveći je donor zemljama u razvoju“, istaknula je Petir, no dodala je da novac često ne završava u pravim rukama, niti se koristi u prave svrhe.
„FAO bi trebao, koliko mi je poznato, podići svoj proračun s 17 milijuna dolara na 25 milijuna dolara dnevno da bi obuhvatio oko 100 milijuna ljudi koji su najviše ugroženi. Pitanje je kako to postići, kako na pravi način usmjeriti onaj novac koji danas doniramo, a očigledno ne završava na pravom mjestu“, naglasila je Petir te dodala kako će kriza gladi eskalirati ako se ne investira više u otklanjanje samih uzroka.
Eurozastupnica Petir smatra ukoliko se želi dostići pozicija ‘Zero hunger’ do 2030. godine potrebna je snažnija potpora prema ruralnom i održivom razvoju i poljoprivredi, ali i rješavanju konflikata i svih ostalih oblika nasilja koji se događaju diljem svijeta.
„Sama činjenica da je 20-30 milijuna ljudi na rubu smrti jer su gladni, 800 milijuna ljudi je gladno i pothranjeno dok njih gotovo 100 milijuna liježe i ne zna što će drugi dan jesti, informacije su koje nas trebaju zabrinuti jer ti ljudi nisu brojke već živa bića koja imaju dostojanstvo. Trebamo se aktivno uključiti koliko je to god moguće. Naša politika treba biti jasna i ciljano usmjerena, a ne kako se dosad vodila“, kazala je Petir.
