Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u ponedjeljak 1. listopada 2018. navečer članovi toga Odbora velikom su većinom glasova (38 za, 4 protiv i 2 suzdržana glasa) podržali izvješće talijanskoga zastupnika Paola De Castra o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom.
Europska komisija je u travnju ove godine predložila Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom, a nakon višegodišnjih zajedničkih napora članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj sadržanih u izvješćima i drugim aktima Europskog parlamenta, koji su opetovano tražili da se ovaj veliki problem europskih poljoprivrednika riješi na europskoj razini odgovarajućim zakonodavnim aktom (nakon što su se sve druge metode dokazale neuspješnima). Zastupnici su u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj podnijeli 678 amandmana na predloženu direktivu Komisije na temelju kojih je izvjestitelj predložio 42 kompromisna amandmana.
Nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom prepoznate su kao jedan od ključnih problema europskih poljoprivrednika. Naime, europski poljoprivrednici najslabija su karika u lancu opskrbe hranom te su često izloženi nepoštenim praksama velikih trgovaca kojima ovi dio rizika poslovanja koji nije povezan s primarnom proizvodnjom prebacuju na leđa poljoprivrednika. To je i jedan od razloga zbog kojeg su u sektoru poljoprivrede najniži prihodi uspoređujući ih s onima u drugim sektorima gospodarstva.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u više je navrata ukazivala na probleme koje nepoštene trgovačke praske u lancu opskrbe hranom imaju za hrvatske poljoprivrednike. Ona je podnijela 58 amandmana na prijedlog direktive Komisije, što samostalno, a što u suradnji s drugim kolegama iz reda Europske pučke stranke. Neki od usvojenih prijedloga zastupnice Petir odnose se na dobro definiranje uloga u lancu opskrbe hranom. Svjesna situacije u Hrvatskoj i značaja poljoprivrednih zadruga u trenutku kada je uspostavljanje priznatih proizvođačkih organizacija usporeno, prijedlog definicije „dobavljača“ proširila je i na poljoprivredne zadruge. Na taj način ojačana je njihova uloga u lancu u odnosu na „trgovce“. Također, zastupnica je predložila dopunu popisa zabranjenih nepoštenih trgovačkih praski kojima su izloženi poljoprivrednici u Hrvatskoj pa je tekst dopunjen s desetak takvih praksi među kojima je primjerice i praksa kojom kupac naplaćuje dobavljaču naknadu za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ili pak traži naknadu od dobavljača za usluge koje nisu pružene, odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana.
Prijedlogom Komisije, a koji je nakon jučerašnjeg glasovanja dopunjen usvojenim amandmanima, izrijekom je predložen popis nepoštenih trgovačkih praksi koje nisu dopuštene, i prakse koje su dopuštene pod strogo utvrđeni uvjetima.
U prvu skupinu prijedlogom su, među ostalim, uključene prakse koje se izričito zabranjuju:
– kasna isplata za kvarljive prehrambene proizvode – više od 30 kalendarskih dana;
– otkazivanje narudžbi pokvarljivih prehrambenih proizvoda;
– jednostrano i retroaktivno mijenjaju uvjete ugovora o opskrbi;
– plaćanje zbrinjavanja pokvarenih prehrambenih proizvoda na prostoru trgovca koji nije uzrokovan nepažnjom ili krivnjom dobavljača.
U drugoj skupni nalaze se, među ostalima, dodatne trgovačke prakse koje su zabranjene ako nisu ugovorene jasnim i nedvosmislenim odredbama u ugovoru o nabavi:
– povrat neprodanih prehrambenih proizvoda dobavljaču;
– naplaćivanje naknade kao uvjeta za skladištenje, izlaganje ili uvrštavanje prehrambenih proizvoda dobavljača;
– naplata promocije proizvoda proizvođaču.
Uz to, nepoštene trgovačke prakse često idu toliko daleko da trgovački lanci od proizvođača traže potpisivanje ugovornih odredbi kojima sami sebi uskraćuju mogućnost naknade za svoja potraživanja. Zastupnica Petir je predložila, a Odbor prihvatio amandman kojim se traži od država članica da moraju osigurati da se ugovorna odredba ili praksa koja isključuje kamate za kasno plaćanje zabranjuje prema odredbama članka 7. Direktive 2011/7/EU.
U svojim amandmanima zastupnica Petir je tražila proširenje primjene Direktive s „prehrambenih proizvoda“ na „poljoprivredne i prehrambene proizvode“, ali i na pojašnjenje i doradu pojedinih predloženih odredbi. Također, velikim brojem amandmana referirala se i na popis raznih oblika nepoštenih trgovačkih praski, pogotovo onih kojima su izloženi poljoprivrednici u Hrvatskoj.
Zastupnici su podržali prijedlog Komisije kojim propisuju mjere s ciljem zaštite poljoprivrednika i kojim se omogućava poljoprivrednicima da pred nadležnim tijelima u državama člancima pokrenu postupke u slučaju kada su izloženi nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom. Nadležna državna tijela imat će mogućnost propisivanja sankcija.
Nakon usvajanja izvješća u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj slijedi rasprava i usvajanje stava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i otvaranje pregovora o konačnom tekstu zakonskog prijedloga s Vijećem i Komisijom.
Nakon opetovanog zalaganja zastupnice Petir za reguliranje i suzbijanje nepoštene trgovačke prakse u Hrvatskoj kako bi se pomoglo hrvatskim poljoprivrednicima, prošle je godine Hrvatski sabor usvojio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
„Učinkovit i djelotvoran lanac opskrbe hranom jest onaj koji je pravedan. U ovom prijedlogu direktive riječ je o pravednosti – o davanju glasa onima koji se ne čuju – onima koji su ne svojom krivnjom postali žrtve slabe pregovaračke pozicije. Postavljanje minimalnih uvjeta koji će vrijediti za sve na razini Unije dobar je znak, a države članice moći će propisivati i strože uvjete ako se to pokaže potrebnim,“ zaključila je Petir istaknuvši da je ovo jedan od najvažnijih zakonodavnih akata o kojem Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj odlučuje nakon onog o reformi Zajedničke poljoprivredne politike jer je „nepoštena trgovačka praksa ‘rak rana’ hrvatske, ali i europske poljoprivrede”.
