Na drugom danu Međuparlamentarne konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“ u organizaciji Hrvatskog sabora, a na kojoj sudjeluju predstavnici nacionalnih parlamenata iz čak 20 država članica te povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan kao i predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Czeslaw Siekierski, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir danas se, nakon jučerašnjeg izlaganja o generacijskoj obnovi, osvrnula na kompletni prijedlog reforme ZPP-a.
Države članice svoje će poljoprivredne politike morati predstaviti u okviru nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a koji će prolaziti provjeru Europske komisije. „U tom strateškom planu nalazit će se sve što neka država članica ima i planira u sektoru poljoprivrede. To će olakšati posao svim tijelima, ali i korisnicima potpora koji će moći pronaći sve informacije na jednom mjestu kada će pripremati projekte za natječaje za sredstva EU“, rekla je zastupnica Petir.
Iako sada u jednom dokumentu, struktura ZPP-a ostat će i nadalje bazirana na dva temeljna stupa – izravnim plaćanjima te ruralnom razvoju. Dosadašnje sektorske intervencije također će postati dio strateškoga plana te će tako postati vidljivije poljoprivrednicima. „Nova reforma ZPP-a usmjerena je prema potpori dohotku poljoprivrednika te stoga i ne čudi da se jedna od novina predloženih u Uredbi o strateškim planovima odnosi na ograničavanje maksimalnih iznosa potpora koji bi trebale biti isplaćene korisnicima. Prijedlogom se uvodi maksimalni iznos potpora od 100.000 Eura koji će moći biti dodijeljen poljoprivrednicima putem izravnih plaćanja. Takvu mjeru vidim kao potporu malim i srednjim poljoprivrednicima jer do sada su veliki koristili glavninu potpora i to će se sada ograničiti“, rekla je Petir.
Dio prijedloga reforme koji izaziva podjele jest participacija država članica u tzv. eko-shemi. Eko-sheme trebale bi isplaćivati države članice (putem posebnih programa za klimu i okoliš unutar svojih strateških planova) za aktivnosti poljoprivrednika koje su nadogradnja obveza proizašlih iz uvjetovanosti i zelene komponente ZPP-a. Petir pojašnjava da kod zastupnika prevladava strah da bi takve dopuštene intervencije država članica mogle uzrokovati neravnopravnost poljoprivrednika na zajedničkom tržištu te da države članice poput Hrvatske, koje nisu niti danas u stanju isplatiti puni iznos izravnih potpora na koji imamo pravo temeljem Ugovora o pristupanju, neće biti u stanju, na sličan način iz svojeg nacionalnog proračuna, dodatno podupirati intervencije putem eko-sheme što će izazvati dodatan sraz među novim i starim državama članicama.
Svega 6 % poljoprivrednika je mlađe od 35 godina dok je pretežiti dio poljoprivrednika u prosjeku stariji od 55 godina. U izravnim plaćanjima mladi poljoprivrednici trebali bi imati prednost u korištenju nacionalne rezerve. Države članice u okviru svojih obveza da doprinesu posebnom cilju „privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima” trebaju najmanje 2 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja namijeniti ostvarivanju tog cilja. Države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo i koji imaju pravo na plaćanje u okviru osnovne potpore dohotku.
„Novost u novom prijedlogu ZPP-a jest svakako povećanje potpore za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva u visini 100.000 eura što je dva puta veći iznos od onoga koji se dodjeljuje danas i to je odlična mjera“, kaže Petir, ali napominje da neće biti dovoljna ako se ne riješi pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i nesmetanom poslovanju na tržištu.
Hrvatska je država članica koja najviše izdvaja za ruralni razvoj, čak 46% svoje ZPP omotnice. To će biti veliki problem ukoliko se dogodi najavljeno smanjenje financijske omotnice za ZPP u budućem višegodišnjem financijskom okviru, čemu se Petir odlučno protivi. U predloženim rezovima Europskog proračuna najviše stradava upravo omotnica Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i to bi za Hrvatsku moglo biti pogubno. Petir je pojasnila da bi prema Ugovoru o pristupanju, Hrvatska za 1. stup ZPP-a u potpunosti svoju omotnicu mogla koristiti tek u 2022. godini.
„S obzirom na to da se proračun smanjuje i da mi sada samo dio sredstava za izravna plaćanja primamo iz europskog proračuna, a 2022. godine proračun će biti manji, to bi se moglo tumačiti da će Hrvatska biti jedina država članica koja neće u potpunosti moći koristiti onaj novac koji joj je zagarantiran Ugovorom o pristupanju što je neprihvatljivo“, rekla je Petir. Zato je zastupnica Petir amandmanom koji je predložila i koji je i usvojen na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj tražila da se poštuju obveze Unije iz Ugovora o pristupanju Hrvatske Uniji, kao i važnost zadržavanja i ‘zaštite’ iznosa financijske omotnice za izravna plaćanja, ali i za tzv. minsku omotnicu što je Odbor prihvatio. Petir je tražila i podršku Komisije te je to pitanje adresirala i povjereniku Hoganu koji je obećao da će se ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji poštivati.