Ljudevit Gaj, vođa hrvatskoga narodnog preporoda 1834. godine dobio je odobrenje, a 1835. počeo izdavati ”Novine horvatske” s tjednim prilogom ”Danica horvatska, slavonska i dalmatinska”. Bio je pokretač, urednik i izdavač ”Danice” u svim fazama razvoja, a među ostalim urednicima ističu se njegov sin Velimir Gaj, Antun Mažuranić, Bogoslav Šulek i drugi.
Književni prilog ”Danica horvatska, slavonska i dalmatinska”, prvi hrvatski književni i kulturno-povijesni časopis prvi put izlazi 10. 1. 1835. te je bila središnje glasilo hrvatskoga narodnog preporoda šireći ideologiju ilirizma u obliku književnih ostvarenja, a pridonijela je i afirmaciji štokavskoga narječja kao hrvatskog jezičnog standarda i Gajeva pravopisa iz 1830.
Sljedeće godine, 1836. uvođenjem ilirskoga imena ”Danica” postaje ”Danica ilirska”, a ”Novine horvatske” postaju ”Ilirske narodne novine” i tako se nazivaju do zabrane ilirskoga imena, 1843. Nakon toga još je dvaput došlo do promjene imena. Današnje ”Narodne novine” zapravo su isto glasilo koje uz manje promjene imena izlazi bez prestanka od 1835. godine.
Zaslugom Gaja i njegovih suradnika hrvatski jezik je nakon više stoljeća proglašen službenim u Hrvatskom saboru 1847., a Gaj je autor pjesme poznate po početnom stihu ”Još Horvatska ni propala” te latiničkog slovnog sustava koji nosi ime po njemu – gajica.
”Horvatska domovina” Antuna Mihanovića prvo je djelo objavljeno novim slovopisom 1835. godine. u ”Danici”. Uz neznatne promjene Hrvati se njime služe i danas
