Premda se posljednjih nekoliko desetljeća sve više govori o „pandemiji kroničnih nezaraznih bolesti“ (bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti, dijabetes, ozljede i dr.) koje su postale vodeći uzrok bolesti i smrtnosti suvremenog doba, aktualna pandemija COVID-19 nas i dalje podsjeća na važnost prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine, u svijetu je od tuberkuloze umrlo 1,5 milijun ljudi, a od nje je oboljelo 10 milijuna osoba (3.2 milijun žena, 5.7 milijun muškaraca, 1.1 milijun djece).
Tuberkuloza je deveti od 10 vodećih uzroka smrti svih (zaraznih i nezaraznih) bolesti i vodeća zarazna bolest od koje se svake godine najviše umire u svijetu.
Uzročnik tuberkuloze i širenje zaraze
Uzročnik tuberkuloze je bakterija štapićastog oblika (Mycobacterium tuberculosis) ili bacil tuberkuloze, poznat i kao Kochov bacil, prema istraživaču dr. Robertu Kochu koji je 1882. godine objavio svoje otkriće o uzročniku tuberkuloze. Tuberkuloza prvenstveno zahvaća pluća, ali može zahvatiti i neke druge organe (mozak, bubrezi, kosti) pa se tad govori o izvanplućnoj tuberkulozi.
Izvor zaraze je bolesna osoba u čijem se iskašljaju nalaze bacili tuberkuloze, koji se šire kapljičnim putem zrakom (aerosolom) kao prehlada (govor, kašalj, kihanje) i koji udisanjem dospijevaju u pluća. Bacil tuberkuloze može opstati u ljudskom tijelu i bez znakova bolesti (latentna infekcija) pa zaražena osoba ne mora nužno oboljeti, niti je zarazna za druge osobe u okolini.
Širenju zaraze pogoduje bliski kontakt s osobom oboljelom od tuberkuloze (kućanstvo, radno mjesto, zajednički smještaj i sl.). Od tuberkuloze može oboljeti svatko, no češće se javlja u odrasloj dobi kao bolest nekih skupina ljudi (osobe starije dobi, beskućnici, zatvorenici, raseljene osobe, alkoholičari, pušači) zbog neishranjenosti, loših higijenskih uvjeta ili niskog životnog standarda. Smatra se kako je tuberkuloze postala najčešća pridružena zarazna bolest i vodeći uzrok smrti među oboljelima od AIDS-a.
Simptomi i liječenje tuberkuloze
Kod većine ljudi, bacil tuberkuloze se uništava vlastitom otpornošću organizma pa samo manji broj osoba oboli od aktivne i većinom plućne tuberkuloze. Svaka neliječena osoba oboljela od tuberkuloze može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, a barem jedna od njih će oboljeti. Tuberkuloza se većinom otkriva slučajno pojavom općih simptoma i znakova bolesti koji traju duže od tri tjedna (kašalj, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne mase, umor).
Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi redovitim uzimanjem više lijekova istodobno (antituberkulotici). Liječenje tuberkuloze započinje u bolnici u trajanju dva mjeseca, a nakon otpusta iz bolnice traje još četiri mjeseca kod kuće, pridržavajući se liječničkih uputa.
Nepravilno liječenje smanjuje mogućnost izlječenja, a može dovesti i do razvoja težih oblika multirezistentne tuberkuloze (stvaranje otpornosti prema nekim ili svim lijekovima) od koje godišnje oboli gotovo 500 tisuća osoba. Tuberkulozni bolesnik koji se ne liječi opasan je za okolinu, a 50 posto neliječenih bolesnika umire tijekom pet godina. Najbolja primarna prevencija protiv tuberkuloze je cijepljenje.
Proširenost tuberkuloze u svijetu i Hrvatskoj
Premda oboljelih od tuberkuloze ima u svim zemljama svijeta, ipak najviše oboljelih živi u zemljama Azije i Afrike južno od Sahare (Bangladeš, Filipini, Indija, Indonezija, Južna Afrika, Kina, Nigerija, Pakistan). U Hrvatskoj je posljednjih desetljeća zabilježen pad broja osoba oboljelih od tuberkuloze, koji prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznosi devet oboljelih na 100 tisuća stanovnika. Jedna četvrtina osoba oboljelih od tuberkuloze starija je od 70 godina.
Bez obzira što je epidemiološka situacija u Hrvatskoj dobra i pod kontrolom, ipak na tuberkulozu treba stalno misliti, osobito kod upale pluća koja ne prolazi uz uobičajeni antibiotik ili kod osoba koje dugotrajno i suho kašlju. Posljednjih godina uočen je porast broja osoba oboljelih od tuberkuloze kod onih koji boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), dijabetesa, malignih bolesti ili kod osoba koje su oslabljenog imuniteta. Njihovo liječenje traje najmanje godinu dana.
Svake godine Hrvatski Crveni križ obilježava zajedničku akciju svih društava Hrvatskog Crvenog križa kao Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna, čime se želi podsjetiti sve stanovnike, oboljele osobe i članove njihovih obitelji na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze kao zarazne bolesti u našoj zemlji.
Izvor: www.hck.hr
