Procijenjena šteta od potresa koji su u prosincu zahvatili središnju Hrvatsku je 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, a na temelju toga Hrvatska će iz Fonda solidarnosti Europske unije zatražiti isplatu 319,19 milijuna eura.
To su najvažnije brojke iznesene u četvrtak na Vladi prilikom prihvaćanja prijedloga zaključka upućivanju zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, koji će Hrvatska uputiti Europskoj komisiji radi pokrića dijela šteta nastalih u seriji prosinačkih potresa i kasnijih podrhtavanja tla.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno pravilima Europske unije i utvrđene po metodologiji Svjetske banke iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, što čini 10,2 posto bruto nacionalnog dohotka Hrvatske i više je od 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske, odnosno minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera.
Izvijestio je to ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Ujedno je naglasio da se te štete odnose na Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju, ali i nove i progresivne štete u Gradu Zagreb i Krapinsko-zagorskoj županiji te štete na pojedinačnim objektima u Bjelovarko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Na temelju tako procijenjene vrijednosti, Hrvatska može prijaviti doprinos iz Europskog fonda solidarnosti od 319,19 milijuna eura i to će i učiniti, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda su vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva, a tu je i osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine.
Sredstva se mogu dobiti i za čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je još prošli tjedan razgovarao s nadležnima u EU-u i najavio da će Hrvatska ovaj tjedan uputiti zahtjev za sredstva iz Fonda solidarnosti.
“Siguran sam da ćemo, kao što je to bio s prvim štetama od potresa i ovaj puta dobiti snažnu potporu iz ovoga europskoga fonda”, rekao je Plenković.
