Grad Petrinja u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom provodi projekt kloniranja zaštićenih petrinjskih lipa koje se nalaze u gradskom parku – Strossmayerovom šetalištu, koji je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture 1969. godine i upisan u Upisnik prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. Cilj projekta je očuvanje genofonda stoljetnih lipa koja su uvrštena na Popis zaštićenih stabala u Republici Hrvatskoj, a smatra se da su ove četiri lipe, tzv. Ilirske, bile zasađene u doba francuske uprave u Petrinji 1809. – 1813. godine.
Zaštita i očuvanje lipa se provodi vegetativnim razmnožavanjem, odnosno cijepljenjem. Vegetativnim (aseksualnim) razmnožavanjem biljke se razmnožavaju vegetativnim dijelovima (korijen, stabljika, list). Kod vegetativnog razmnožavanja, po pravilu, nema promjena u genetskoj osnovi. Sve osobine roditeljske biljke pojavljuju se i u potomstvu te na ovaj način nastaju novi klonovi identičnog genetskog koda kao roditeljsko stablo od kojega se uzimaju biljni dijelovi.
Povodom toga djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta u dva su navrata posjetili Petrinju. Prvi puta prošli tjedan kada su u parku uzeli grančice (plemke) sa četiri stabala lipe. Od istih grana će se iskoristiti plemke koje će kolege sa Instituta u plasteniku cijepiti na prethodno pripremljene i uzgojene podloge lipe. Cijepljenje je oblik vegetativnog razmnožavanja koje se naziva još i transplatacija.
U biti to je proces presađivanja djela jednog organizma (pupoljak, grančice, djela stabla) na isti ili drugi tako da poslije srašćivanja čine jednu cjelinu. Dio koji se presađuje (plemka, epibiont) usvaja korjenov sistem biljke na koju se prenosi (podloga, hipobiont) i na njemu se razvija. Dio biljke koji izraste iz plemke naziva se cjep, kalem ili navrtak. Na taj način dobijemo kloniranu biljku koja je po genetskom sastavu identična matičnim stablima u parku, pa čak i iste fiziološke starosti i takva mala biljka može iste godine cvjetati i donijeti plod.
Projektom je dogovoreno cijepljenje i proizvodnja stotinjak klonova petrinjskih lipa koje će Grad imati na raspolaganju te su time očuvani geni petrinjske lipe „Ilirke“ za sva vremena. Ovaj tjedan su predstavnici Hrvatskog šumarskog instituta donijeli prvi proizvedeni klon petrinjske lipe te zajedno sa certifikatom koja je potvrda o podrijetlu predali je gradonačelnici. Također uz klon petrinjske lipe na poklon su donijeli dva klona Gupčeve lipe. Na zadovoljstvo obje strane dogovoren je nastavak suradnje te budući posjet Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarsko gdje se nalaze klonovi naših lipa.
