Nezadovoljna brzinom državne pripreme obnove na području grada Siska, gradonačelnica Kristina Ikić Baniček osnovala je radnu grupu za revitalizaciju i obnovu grada Siska.
Sisak u obnovi vidi priliku i za stvaranje novih sadržaja za građane i novih mogućnosti razvoja grada. Radnu grupu predvodi predsjednik Gradskog vijeća Bojan Dadasović, a članovi su krajobrazna arhitektica Nikolina Krešo, arhitekt i urbanist Nikša Božić, arhitekt Ivan Križić, povjesničarka umjetnosti Alma Trauber te dva gradska vijećnika Zoran Sertić i Filip Pjerobon.
Kako je poznato, gradovi i općine nemaju utjecaja na obnovu stambenih objekata i odgovorni su samo za zgrade u svojem vlasništvu, a ova radna grupa ukazivat će na važne probleme u obnovi i pokušati utjecati na državna tijela da se ti problemi što žurnije razriješe.
„Na žalost svjedočimo nevjerojatnoj sporosti i nelogičnostima, koji uzrokuju veliko nezadovoljstvo naših sugrađana. Moramo na te stvari ukazivati jer obnova je pitanje svih pitanja za našu budućnost“, kazao je predsjednik Gradskog vijeća Bojan Dadasović.
Zaključak prvog sastanka radne grupe za obnovu i revitalizaciju je da se već na drugi sastanak, sazvan za 4. svibnja, pozovu predstavnici Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kako bi izvijestili o napretku konstruktivne obnove na području grada. Gradonačelnica je izvijestila da je na obljetnicu potresa 29. prosinca 2021. obišla s predsjednikom Milanovićem stanare zgrade u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u kojoj je 150 stanova oštećeno.
“Tada je stanarima bilo uručeno rješenje državnog tajnika Hanžeka da će im u roku mjesec dana doći stručnjaci koji će procijeniti hoće li zgrada ići u sanaciju ili rušenje. Do današnjeg dana ništa se od toga nije dogodilo. Isto je i sa zgradom u Petrinjskoj. Nerazumljiv je taj odnos prema obnovi višestambenih zgrada, jer poznato je da bi se tom obnovom riješila većina problema ljudi smještenih u kontejnerskim naseljima”, kazala je gradonačelnica.
Grad Sisak je već ranije ponudio svoje slobodne parcele i dovođenje cjelokupne infrastrukture kako bi Središnjem uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje pomogao u izgradnji zamjenskih tipskih zgrada. Nažalost, ta inicijativa do sada nije prihvaćena.
Obnova treba biti logična i prilika za davanje novih mogućnosti razvoja
Arhitekt Nikša Božić, koji je i predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata naglasio je da se obnova ne smije shvatiti kao povratak na stanje prije razornog potresa, nego kao priliku za revitalizaciju i stvaranje novih perspektiva razvoja. S njime se složila i Nikolina Krešo, rođena Siščanka sa zagrebačkom adresom. Posljednjih je godina sudjelovala na više projekata na području prostornog planiranja i uređenja zelene infrastrukture u Sisku.
“Nedavna odbijenica Ministarstva kulture i medija za prijavljenu obnovu Malog kaptola jedna je od bizarnih nelogičnosti. Problem je mješovita, a ne isključivo javna namjena zgrade koja kroz cijelu povijest ima ugostiteljsku namjenu, a kulturno je dobro. Što će biti s nizom zgrada mješovite namjene u Zagrebu, u zaštićenom obuhvatu, a poznato je da sve one u prizemlju imaju komercijalnu namjenu, a iznad nje stambenu. Previše je pitanja i nejasnoća, a premalo odgovora”, kazala je gradonačelnica članovima radne grupe za revitalizaciju i obnovu grada Siska.
I Nikša Božić pojasnio je da se zgrade štite zbog toga što su kulturno dobro, a ne zbog njezine namjene. Turistička zajednica, koja je vlasnik i prijavila je obnovu Malog kaptola za obnovu iz Fonda solidarnosti žalit će se na tu odbijenicu.