Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj informiralo je na dvodnevnom seminaru za medije,održanom u Zadru, novinare hrvatskih redakcija o aktivnostima koje EK provodi kako bi građanima i gospodarstvenicima olakšala ekonomske posljedice i ubrzala oporavak, bez obzira radi li se o utjecaju pandemije, sveprisutnih klimatskih promjena ili ruske invazije na Ukrajinu. Cilj seminara bio je prenijeti najnovije informacije i razgovarati o ekonomskim pitanjima, vladavini prava, Europskoj godini mladih, Zelenoj tranziciji te mogućnostima regionalnog razvoja.
– Nažalost, prije 30 godina bili smo svjedoci ratnih zbivanja u Hrvatskoj pa po možemo lako shvatiti kroz što prolazi Ukrajina. Nadamo se da će invazija stati te da će se Ukrajina brzo oporaviti od ovog rata, rekao je na otvaranju seminara Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. O brzom odgovoru Europske unije na krizu uvodno je videolinkom govorio i Peter Stano, glasnogovornik Europske komisije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Slobodu kretanja unutar granica EU, zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku, zajedničku energetsku politiku snažno podupire većina Europljana, pokazalo je istraživanje s početka travnja, a gotovo sedam od deset Europljana, odnosno njih 69 posto, podupire ekonomsku i monetarnu uniju s jednom jedinstvenom valutom. U Hrvatskoj je taj postotak narastao na 52 posto među sudionicima Eurobarometra.
Cijene, inflacija i troškovi života čak kod 55 posto ispitanika u Hrvatskoj najveći su izazovi s kojima se suočavaju građani. S druge pak strane mladi Europljana u dobi od 15 do 24 godine misli da borba protiv klimatskih promjena može doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti, a s njima se slaže i 87 posto svih ispitanika.
Tijekom trajanja seminara stigla je i odlična vijest za Hrvatsku. Komisija je, naime, odobrila Hrvatskoj produljenje roka za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a za ublažavanje posljedica potresa.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: „Hrvatsku su dva puta pogodili snažni potresi, Zagreb, a zatim Petrinja i Sisačko-moslavačka županija. I to tijekom prvog vala pandemije bolesti COVID-19, što je znatno otežalo oporavak. Ovime ćemo osigurati da Hrvatska može u potpunosti iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu tih regija što je od iznimne važnosti za lokalno stanovništvo, a ujedno i znak solidarnosti Europske unije.”
Hrvatskoj su dva puta dodijeljena sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a u ukupnom iznosu od preko milijardu eura za oporavak od tih šteta. Na temelju zahtjeva iz Hrvatske i nakon pomne procjene, Komisija je zaključila da okolnosti ispunjavaju kriterije koji opravdavaju iznimno produljenje roka provedbe pomoći iz EUSF-a za oporavak od šteta uzrokovanih potresom u Zagrebu sve do 30. lipnja 2023. (usklađivanje rokova provedbe za oba potresa).