Vrijednost, uloga i značaj kulturno-umjetničkog amaterizma , posebno u ruralnim sredinama, potvrđena je ove subote, 20.svibnja u Petrinji na svečanosti pod nazivom „100 godina kulturne baštine – Brest Pokupski” , koju je u središti Petrinje organizirao KUD”Pokupljanka” Brest Pokupski.
Iako pod ovim nazivom društvo djeluje od 1979. godine pronađena fotografija iz 1923. godine svjedoči o postojanju pjevačkog zbora Seljačke sloge u Brestu. Te 1923. godine skupina suradnika iz četiri godine prije osnovanogaEtnografskog muzeja (1919.) u Zagrebu, uputila se u obilazak Pokuplja ploveći kajacima rijekom Kupom, od Karlovca do Siska. Uz dvojicu kustosa, Vladimira Tkalčića (1883. – 1971.) i Milovana Gavazzija (1895. – 1992.), u ekspediciji su sudjelovala i dva slikara (Srećko Sabljak i Maksimilijan Vanka) te još petero njihovih prijatelja. Ljubav za hrvatsko selo i tradiciju potaknuli su ih na taj put koji je kajacima trajao od 16. srpnja do 12. kolovoza.Preplovivši udaljenost od stotinjak kilometara, u četiri su tjedna obišli 34 sela s lijeve i desne obale Kupe, istražujući etnografski važne pojave te kulturnu i umjetničku baštinu terena u cjelini.
I tako je stvorena folklorna priča koju i danas živi Brest Pokupski kroz svoje Kulturno-umjetničko društvo Pokupljanka.
Na svečanosti je voditelj društva Darko Hrnčević predstavio netom izdanu Monografiju o razvoju kulturne baštine na području Bresta Pokupskog, malog živopisnog mjesta smještenog na uzvisini lijeve obale rijeke Kupe, izloženog različitim izazovima kroz povijest, od najnovije, Domovinskog rata, pandemije, potresa, poplave…ali zapisi i narodna nošnja su sačuvani, zahvaljujući ljubavi i entuzijazmu.
Uz zahvalu svima koji su pomogli organizaciji ove svečanosti, predsjednica KUD-a Pokupljanka Ružica Pavković posebno je istaknula važnost čuvanja baštine.
“Čuvajmo nasljeđe putovanja. Čuvajmo nositelje i čuvare. Čuvajmo naša blaga.Sve započinje time. I sve završava s time” istaknula je Pavković.”100 godina ta sloga, Seljačka sloga, širila je zvukove divnih pjesama, prekrasnih nošnji, mirisa proljetnih blagdana, božićnih misnih slavlja, običaja koji nikada ne nestaju, i predavala ih mladima, svojim potomcima, s koljena na koljeno, s generacije na generaciju, iz škrinje u škrinju”, zaključila je Pavković.
Organizaciju ove svečanosti pomogao je i Grad Petrinja, a zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo zahvalio je Brestovljankama i Brestovljanima na čuvanju tradicije , a posebno na ustrajnosti da i mlade usmjere prema očuvanju bogate baštine zajednice iz koje potječemo.
Predsjednica Zajednice kulturno-umjetničkih udruga SMŽ, u ovoj prigodi i izaslanica župana Sisačko-moslavačke županije, Ivanka Roksandić, podsjetila je kako je u Zajednicu uključeno gotovo 80 amaterskih društava, a područje naše županije prebogato je folklorom Zapadne Slavonije, Banovine, Posavine, Pokuplja, Pounja, Moslavine i Turopolja.
„Uloga društava poput KUD-a Pokupljaka je nemjerljiva, čuvari su baštine,a ono što je fotografijom ili zapisom zabilježila povijest objedinili su i u Monografiji koja je putokaz nama, a posebno generacijama koje dolaze. Raduje i što je društvo u rad uključilo i djecu i mlade. Sisačko-moslavačka županija i dalje će podupirati rad ovog, ali i ostalih amaterskih društava , posebo jer su ona i naši prezenteri na brojnim susretima izvan županije, naglasila je Roksandić.
Na pozornici unutar velikog šatora na središnjem trgu u Petrinji izmjenjivala su se kulturno-umjetnička društva iz raznih krajeva. Prijatelji su to „Pokupljanke” koja gostuje i kod njih na smotrama i susretima koje organiziraju. Petrinjskoj publici tako su se predstavili, uz domaćine, KUD Strmec, KUD Sveti Martin Dubrava Vrbovečka, KUD Matija Gubec Ilača, KUD Paurija Dubravci, KUD Jeka Hrvatska Dubica i FA Etno Siscia iz Siska.
KUD „Pokupljanka” na kraju se zahvalio pokroviteljima, sponzorima i medijskim pokroviteljima i u zajedničkom kolu svih sudionika u programu još jednom pozvao na istraživanje obiteljske ostavštine možda još negdje skrivene u bakinim škrinjama, bez obzira radi li se o narodnoj nošnji, zapisu napjeva ili već požutjeloj fotografiji koja priča priču o jednom vremenu i čudesnim ljudima.
Sva su sela, sva su, oko Kupe bela,
Brestu selu, Brestu, nigde para nema…
Rala, ralaoja rala, rala oja rala…
