Povodom 730. obljetnice prvog povijesnog spomena Zrina, u tom je povijesnom mjestu u petak, 24. listopada 2025., održan znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom „Zrin – 730 godina prvog spomena“, koji je okupio niz uglednih povjesničara, arheologa, jezikoslovaca, muzealaca i kulturnih djelatnika iz Hrvatske i inozemstva.
Skup su organizirali Sisačka biskupija, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište i Lokalna akcijska grupa UNA, uz potporu Sisačko-moslavačke županije i Općine Dvor, s ciljem objedinjavanja suvremenih istraživanja o Zrinu te isticanja njegova značenja u hrvatskoj povijesti, kulturi i identitetu.
Na početku susreta, u spomen-crkvi Našašća sv. Križa, okupljene je u ime organizatora pozdravila predsjednica LAG-a UNA Klementina Karanović, izrazivši dobrodošlicu svim uzvanicima, predavačima i gostima, među kojima su bili i izaslanik predsjednika Vlade RH i zamjenik župana Mihael Jurić, izaslanik ministrice kulture i medija Vlatko Čakširan, veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, te brojni predstavnici kulturnih, crkvenih i znanstvenih institucija, kao i potomci Zrinjana.
„Prije 730 godina, 13. siječnja 1295., u ispravi bana Stjepana IV. Babonića po prvi je put spomenut tvrdi grad Zrin. U stoljećima koja su uslijedila, Zrin je proživio brojna slavna, ali i tragična razdoblja. Današnji skup svjedoči da Zrin i dalje živi kroz znanstveni interes, ljubav i brigu ljudi koji ga ne zaboravljaju“, poručila je Karanović, zahvalivši svima koji su pridonijeli organizaciji i podršci skupa.
U ime Hrvatskog instituta za povijest okupljenima se obratio dr. sc. Gordan Ravančić, istaknuvši kako je ovo prigoda da se „prošetamo kroz cijelu povijest Zrina i sagledamo njegovu budućnost koja bi mu vratila dostojanstveno mjesto u hrvatskoj povijesti“.
Pozdravne riječi uputio je i prof. dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je naglasio plodnu suradnju između Sisačke biskupije, Hrvatskog instituta za povijest i HKS-a, koja je već urodila brojnim znanstvenim skupovima i zbornicima o važnim povijesnim temama.
Skup je otvorio sisački biskup Vlado Košić, zahvalivši organizatorima i sudionicima na trudu uloženom u očuvanje sjećanja na Zrin.
„Zrin nije samo mjesto – on je hrvatska svetinja. Nažalost, često se prema njemu ne odnosimo tako. Nadam se da će upravo ovaj skup pomoći da Zrin zauzme mjesto koje zaslužuje u našoj nacionalnoj svijesti. Hrvatska nije jaka ako je jaka u Zagrebu, nego ako je jaka na Uni. To su znali Zrinski koji su stoljećima ovdje branili domovinu, a toga trebamo biti svjesni i mi“, poručio je biskup Košić, pozdravivši i inicijativu koja upravo kreće s ovoga mjesta, postavljanje spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom.
Tijekom dana održane su četiri tematske sekcije u kojima je kroz 19 izlaganja predstavljeno niz novih spoznaja o povijesti, arheologiji, jeziku, arhitekturi i kulturnoj baštini Zrina – od srednjovjekovnih početaka i razdoblja Zrinskih, preko 19. i 20. stoljeća i teškog stradanja Zrina i njegovih stanovnika u Drugom svjetskom ratu, pa sve do suvremenih projekata očuvanja i prezentacija baštine.
Nakon prve dvije sekcije biskup Košić predvodio je misno slavlje za sve žrtve Zrina kroz povijest. Koncelebrirali su domaći župnik Darijo Stanković, biskupski vikar Marko Cvitkušić i župnik iz Hrvatske Dubice Josip Jerković. Nakon mise na više lokacija u mjestu posađene lipe povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici.
Tijekom pauza sudionici i posjetitelji mogli su isprobati kovanje replika novca Zrinskih iz kovnice Gvozdansko, nastalog u sklopu projekta „Novac Zrinskih – metalurška budućnost Banovine“. Projekt provodi Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije u suradnji s Metalurškim fakultetom u Sisku Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkim muzejom u Zagrebu. (SV)
