Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir sudjelovala je 16. veljače 2026., na tribini o najavljenoj investiciji u peradarski proizvodni kompleks na području Sisačko moslavačke županije.
Na sastanku koji je u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i resornog ministra Davida Vlajčića, održan u Sisku, sudjelovali su i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, jedinica lokalne samouprave, građanskih inicijativa, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, lokalnih akcijskih grupa i predstavnici investitora tvrtke Premium Chicken Company.
“Uloga ministarstva je rast i jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje, pogotovo u ovim globalnim zahtjevnim okolnostima gdje se moramo okrenuti domaćoj proizvodnji. I svaka investicija koja doprinosi tom cilju je dobrodošla, ali pod uvjetom da se ne narušava stabilnost sektora, u ovom slučaju peradarskog, i da se ne narušava život lokalne zajednice. Jedan od temeljnih ciljeva ovog ministarstva je očuvanje života u ruralnim krajevima, gdje su OPG-i vrlo važni, pa investicija ne smije utjecati na njihovu opstojnost. I da, samodostatni smo u proizvodnji piletine oko 84 %, i ovo jest iskorak ka ispunjavanju cilja samodostatnosti, ali ne može se sve kao buldožerom porušiti, da se uruše temelji postojećeg peradarskog sektora” – rekao je na početku tribine ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić.
„Dijelim zabrinutost građana i poljoprivrednika vezano uz najavljene investicije izgradnje peradarskih farmi i klaonica na području Sisačko moslavačke županije“ – rekla je Marijana Petir. Ona je podsjetila da više od godinu dana, u komunikaciji s građanima i poljoprivrednicima, pokušava dobiti dodatne informacije o provedbi projekata koji mogu imati značajan utjecaj na domaću peradarsku proizvodnju, na mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na okoliš, na kvalitetu života i sigurnost. Ovaj projekt otvara, kako je naglasila, cijeli niz ekoloških, zdravstvenih i biosigurnosnih pitanja koja mogu utjecati na očuvanje ruralnih zajednica.
Zbog toga je još u travnju prošle godine od nadležnih ministarstava zatražila izradu kumulativne procjena utjecaja na ekološki kapacitet okoliša i na hrvatsku poljoprivredu, kojom bi se objedinjeno sagledale sve planirane investicije i procijenio njihov ukupni učinak. Upozorila je da na pitanje zašto su projekti ciljano rascjepkani na način da u pojedinim jedinicama lokalne samouprave ne zahtijevaju izmjenu prostorno planske dokumentacije niti ulazak u kategoriju građevinskog zemljišta, investitor nije dao odgovor. Takav pristup realizaciji projekta Petir je ocijenila zabrinjavajućim jer kako je rekla, kada bi se svi projekti promatrali zbirno, zahtijevali bi izmjene prostornog plana i općina i županije, pa time i drugačiji pristup procjeni utjecaja na okoliš.
Petir je također ukazala na potrebnu izradu procjene utjecaja ovakve investicije i na stratešku sigurnosnu infrastrukturu, budući da je dio planiranih zahvata smješten u neposrednoj blizini podzemnog skladišta plina Okoli, koji predstavlja kritičnu stratešku energetsku infrastrukturu.
Posebno je naglasila potrebu sagledavanja ukupnog utjecaja planiranih zahvata na tlo, vodu, šumske površine i infrastrukturu, kao i njihov potencijalni utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, najvažnije hrvatsko ramsarsko područje i retencijski prostor od iznimne važnosti za obranu od poplava.
„Pojedinačne studije ne daju uvijek cjelovitu sliku ako se ne promatraju zajedno. Stoga ih je potrebno sagledati i u svijetlu Strategije hrvatske poljoprivrede do 2030. godine te odredbi Zakona o poljoprivredi koji naglašavaju važnost održivog upravljanja prirodnim resursima, prilagodbu klimatskim promjenama i okolišno prihvatljivu proizvodnju“ – istaknula je Petir i dodala kako je važno znati kakav će utjecaj planirani zahvati imati na tlo, vode, emisije stakleničkih površina, šumske površine i rizik od poplava.
Upozorila je i na rizike povezane s velikom koncentracijom peradarskih objekata na vrlo malom području, uključujući moguće pojave bolesti poput ptičje gripe, te naglasila da je procjena kumulativnog učinka ključna kako bi se odluke donosile na temelju potpunih i pouzdanih informacija.
S tržišnog aspekta, Petir je istaknula kako je nužno procijeniti utjecaj investicije na domaću peradarsku proizvodnju i ratarski sektor. Podsjetila je da je tranzitni prijevoz žita iz trećih zemalja već doveo do poremećaja na hrvatskom tržištu i stavio domaće ratare u nepovoljan položaj.
„Ako se planiraju proizvodni kapaciteti koji mogu bitno promijeniti tržišne odnose, potrebno je znati kakav će biti njihov učinak na tržišnu ravnotežu, pregovaračku snagu hrvatskih peradara i mogućnost plasmana domaćih proizvoda“ – rekla je Petir i dodala da je bez takove analize teško procijeniti dugoročne učinke i posljedice provedbe projekta.
Podsjetila je i na odredbe Strateškog plana ZPP-a Republike Hrvatske koje jasno navode potrebu preusmjeravanja potpora prema malim i srednjim proizvođačima, istaknuvši da trenutno 20 % korisnika prima 77 % izravnih plaćanja.
“Obiteljska poljoprivredna gospodarstva s pravom postavljaju pitanje kako će taj odnos izgledati u budućnosti ako se realizira ovako velika investicija”, naglasila je Petir.
Dodala je da su Zakonom o Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima upravo mala i srednja poljoprivredna gospodarstva prepoznata kao strateški važna i da na njima počiva naša poljoprivredna proizvodnja. Cilj toga zakona je jačanje njihove konkurentnosti i očuvanje prirodnih resursa, stoga je, kako je istaknula, potrebno jasno definirati zaštitne mjere koje bi se primijenile ako bi domaći proizvođači bili dovedeni u neravnopravan položaj uslijed realizacije ovako velikog i zahtjevnog projekta.
„Cjelovite i objedinjene analize doprinijele bi kvalitetnijem donošenju odluka i vratile povjerenje dijela javnosti koje je narušeno zbog doživljaja da se cijeli ovaj postupak ne odvija transparentno“, naglasila je Petir i istaknula da općine, gradovi i županija kroz svoje prostorne planove i razvojne strategije odlučuju o razvoju svojih područja te da izabrani nositelji lokalne vlasti, u komunikaciji sa svojim građanima, trebaju procijeniti jesu li ovakve investicije u skladu s njihovim strateškim ciljevima koje su predstavile svojim građanima. Dodala je da su neki čelnici jedinica lokalne samouprave već najavili obustavljanje postupaka izmjene prostornih planova ili dostavu dodatnih procjena i pojašnjenja.
Iako državna tijela nemaju zakonsku obvezu za izradu kumulativnih procjena na ekološki kapacitet okoliša i na poljoprivredu, Petir smatra kako su te procjene nužne radi donošenja informiranih odluka.
„Putem dijaloga, podataka i točnih informacija, potrebno je doći do rješenja, kako se odluke ne bi donosile na temelju pretpostavki. Pri tome je važno uzeti u obzir i važeće zakonske okvire, strategije i interese ljudi koji žive na tom području”, zaključila je Petir.
