30. lipnja 1908. zbio se jedan od najmisterijoznijih događaja 20. stoljeća

U blizini sibirske rijeke Tunguske 1908. godine zbio se događaj poznat pod nazivom Tunguska eksplozija ili velika sibirska eksplozija, jedan od najmisterioznijih događaja u 20. stoljeću.

Tunguzi i ruski trgovci krznom u trgovačkoj postaji Vanavara u 7 sati i 16 minuta zapanjeno su gledali kako se s jugoistoka približava ogromna svijetla kugla ostavljajući za sobom plameni trag. Kada je plameni pakao iščezao iza horizonta, začula se serija kataklizmičkih eksplozija. Odjek eksplozija čuo se čak u Londonu, a na sibirskom nebu ostala je užarena svjetlosna pruga duga 800 kilometara. Stabla u krugu od 30 kilometara srušila su se kao šibice, a udarni val eksplozije dva je puta obišao Zemlju. Požari su uništili više od 2.000 km2 guste šume, a u cijeloj Europi danima poslije bilježeni su neuobičajeno živopisni izlasci i zalasci Sunca zbog ogromne količine materijala koji je podignut u atmosferu.

Procjene pretpostavljaju da se radilo o objektu mase 100.000 tona, te eksploziji jačine 10 do 40 megatona TNT-a, što je višestruko veća snaga od atomske bombe bačene na Hiroshimu. Zbog zabačenosti, te burnih zbivanja u Europi i Rusiji, znanstvenici su mjesto nesreće posjetili tek 19 godina kasnije, u ekspediciji Sovjetske akademije znanosti pod vodstvom stručnjaka za meteore Leonida Aleksejeviča Kulika. On na mjestu eksplozije nije pronašao fragmente meteorita niti krater što je potpuno zbunilo znastvenike koji ni danas nisu usuglašeni oko uzroka.

Pretpostavlja se da se radilo o eksploziji meteora 5 kilometara iznad tla te da zbog toga nije nastao krater. Do danas nisu pronađeni komadići impaktora. Ekspedicije na tom području otkrile su veliku prisutnost Nikla i Iridija, koji su inače prisutni u meteorima, no moguće je da su i vulkanskog porijekla. Britanski astronom F. J. W. Whipple 1930. je iznio teoriju po kojoj je uzrok eksplozije bio mali komet. Da je sadržavao samo led i prah, potpuno bi izgorio prilikom ulaska u atmosferu te ne bi ostavio nikakvog traga nakon eksplozije, što bi se uklopilo u događaje. To još pojačava i svjetleće nebo koje se vidjelo danima nakon eksplozije iznad Europe.

Slovački astronom Lubor Kresak je čak predložio da bi se moglo raditi i o komadiću kometa Encke, no Zdenak Sekanina je objavio članak u kojem je kritizirao tu teoriju jer bi se takva vrsta kometa dezintegrirala, pa da je vjerojatnije da se radi o meteoru. No, postoje i neki neobjašnjivi fenomeni. Ruski geolog Vladimir Epifanov iznio je teoriju o eksploziji velike količine metana koja je ‘iscurila’ iz tla, što je slučaj zabilježen u Candu u Španjolskoj.

Druge teorije, koje su više hipotetske prirode, govore o sudaru Zemlje s antimaterijom ili malom crnom rupom, deuteriju iz kometa koji je u dodiru sa atmosferom prouzročio prirodnu hidrogensku eksploziju, pa do toga da je NLO pao na zemlju ili da su vanzemaljci spasili zemlju uništivši meteor koji je mogao prouzročiti globalnu kataklizmu. Istraživanja i rasprave o točnim uzrocima još traju, a nepoznanica je i glavni razlog raspredanja raznoraznih vjerojatnih i manje vjerojatnih priča koje se svako toliko pojavljuju u javnosti.