Nikola Žarinac, predsjednik Zavičajnog kluba Joševica i Dražen Pejaković, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Gline zatražili su podršku predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijane Petir za inicijativu za izgradnju vodovodne mreže na području sela iz tzv. Majskog bazena. Petir je zatražila očitovanje resornog Ministarstva, Hrvatskih voda i Grada Gline o planiranim projektima vodoopskrbe i odvodnje i mogućim investicijskim aktivnostima za izgradnju tog vodoopskrbnog sustava ističući važnost vodopskrbe za stanovnike ruralnih područja kao i za razvoj poljoprivrede.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u svom je odgovoru upućenom predsjednici Odbora za poljoprivredu Marijani Petir istaknuo da je za ovo područje 2011. godine izrađena projekta dokumentacija koja se sastoji od 3 projekta i da su ishođene građevinske dozvole, no nisu u potpunosti riješeni imovinsko-pravni odnosi za distributivne i magistralne cjevovode. 2017. godine izrađeni su Elaborati nepotpunog izvlaštenja. Osnovni preduvjet za izgradnju i stavljanje u funkciju vodoopskrbne mreže je izgradnja magistralnog cjevovoda Glina-Maja-Dragotin. Nova vodosprema Glina1 isprojektirana je na većoj visini od postojeće vodospreme Pogledić kako bi se postigli optimalni pogonski uvjeti vodoopskrbe za smjer vodoopskrbe Glina – Maja Dragotin. Procjenjuje se da bi se uz optimizaciju i preinake, sustav vodoopskrbe ovog područja mogao riješiti i iz postojeće vodospreme Pogledić. Uz novelaciju projekte dokumentacije (zbog visoke procijenjene vrijednosti investicije) s Investitorom Vodovod Glina treba razmotriti mogućnost realizacije po fazama. Hrvatske vode će navedene projekte prijaviti i na financijski okvir iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske komisije.
Da podsjetimo, Joševica je selo koje je dalo 21 žrtvu u samo jednom danu u prosincu 1991.g. u Domovinskom ratu a na popisu su i 3 osobe u dobi između 19 i 21 godine koje su na kućnom pragu izgubile život u samim početcima Domovinskog rata. Osim dobro znane povijesne uloge Grada Gline, potrebno je podsjetiti i na činjenicu da je 5% hrvatskog stanovništa tog grada i okolnih sela u Domovinskom ratu dalo život za Hrvatsku.