Na području Grada Novske početkom listopada započeli su radovi koji prethode arheološkim istraživanjima i iskopima na utvrdi ili župskom gradu Subocka.
Inače, iz dostupnih povijesnih izvora Subocki grad po prvi put se spominje u dvije povelje. Prvi spomen utvrde je u poveljama iz 1269. i 1270. godine, u kojoj templari dobivaju, u zamjenu za Senj, cijelu Dubičku županiju, koja se u ono vrijeme protezala s obje strane Save i jednim dijelom uzvodno uz rijeku Pakru. Drugi spomen je u povelji kralja Ladislava Kumanca (1272.-1290.), objavljenoj 1281. godine. U njoj se navodi kako je Subocku zauzeo češki kralj, mađarski neprijatelj, Otokar II. Pžemisl (1230.-1278.).
Kada je zaprijetila veća opasnost od Osmanlija, dolazi do izgradnje utvrđenog uporišta feudalaca Svetačkih, a takvo uporište je Subocki kaštel (castellum). Kaštel Subocka, nazvan je u narodu grad, a imao je dominantan položaj nad svojom okolinom, jer je bio izgrađen na brežuljku. Prema narodnoj predaji kaštel su izgradili vojnici kralja Matije Korvina (1458.-1490.), kao vojno utvrđenje radi potpore obrane grada Jajca i Bosne od Osmanlija, te su vojnici od tamo polazili u bitke u Bosni i vraćali se natrag.
Povjesničar Vjekoslav Klaić navodi da je lokacija kaštela Subocka označena u zemljopisnim kartama u nazivu Grad-Brdo. Ubikacija, odnosno označavanje mjesta, je prema karti oko tri kilometra sjevernije od brda Sisvete, koje se nalazi iznad naselja Voćarica. Također, ispod kaštela se nalaze naselja Bair, Brezovac Subocki, Popovac Subocki i Lovska, koja su činila podgrane (suburbium) kaštelu Subocka.
Pred osmanlijskim osvajanjem Subocke, obrana tog kraja povjerena je Krsti Svetačkom, koji je trebao braniti i susjedni Novi Grad (Novsku). Međutim, obrana Svetačja pred kudikamo brojnijom i nadmoćnijom osmanlijskom vojskom bila je bezizgledna. Zato je ovdašnje stanovništvo do 1538. godine napustilo svoje domove i potražilo spas daleko od svog zavičaja. Osmanlije zauzimaju kaštel Subocka 1535. ili 1538. godine. Srušili su ga 1699. godine prilikom povlačenja iz naših krajeva.
Ivan Drnić, kustos Arheološkog muzeja iz Zagreba, koji predvodi iskapanja, rekao je kako su do sada provedena iskapanja u Župnoj crkvi sv. Luke i na lokaciji Kozarice u prometnicu prema Novom Grabovcu promijenila povijesnu sliku Novske i okolice, stoji na mrežnim stranicama Grada Novske.
Prema prvim pronađenim predmetima i ovaj lokalitet je vrijedno nalazište, a dosad pronađeni predmeti i ostaci keramike izloženi su u Zavičajnom muzeju Grada Novske „Zbirci Sajko“.
Pripremne geodetske izmjere obavio je Jadranko Marinković, geodet, zaposlenik novljanske tvrtke „Vodovod“, a u radovima sudjeluju i djelatnici „Novokoma“ te djelatnici „Muzeja Moslavina“ Kutina.
