Do 2025. godine plan je osigurati potpunu pokrivenost ruralnih područja brzim širokopojasnim Internetom.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir sudjelovala je jučer na 3. konferenciji „Digitalna poljoprivreda“. Konferenciju pod motom „Inspiriramo poljoprivredu“ organizirali su Apriori world i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj ove konferencije je povezati znanja i primjere iz prakse na području digitalne poljoprivrede te pružiti potporu hrvatskoj poljoprivrednoj zajednici u digitalnoj transformaciji. Konferenciju je otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Petir je rekla da se nada kako će konferencija otvoriti drugačiji pristup promišljanja o digitalnoj poljoprivredi pa čak potaknuti akademsku zajednicu da u okviru kurikuluma tu temu posebno zastupi uvođenjem predmeta digitalne poljoprivrede.
Kako je rekla, prema podacima koje je Europska komisija dostavila u preporukama za Nacionalni strateški plan, kad je riječ o digitalizaciji, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu među državama članicama EU-a prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. U digitalnom su području povezivost i digitalne javne usluge dva područja s najslabijim rezultatima. Digitalizacija poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj je ograničena, a pružila bi mogućnosti za poboljšanje gospodarske održivosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede uz očuvanje okolišne održivosti.
„Poboljšanjem pristupa brzom širokopojasnom Internetu može se općenito pridonijeti privlačnosti ruralnih područja za život i premošćivanju jaza između ruralnih i urbanih područja. Sve dok se morate penjati na stablo da bi uhvatili signal ili visiti s prozora kuće, to sasvim sigurno nije referenca koja će nekoga zadržati ili privući u ruralna područja“, rekla je Petir.
Iako pristup kućanstava brzom internetu općenito nije široko rasprostranjen u Hrvatskoj, stanje u ruralnim područjima, upozorava Europska komisija, još je gore: u 2019. godini, 34,5 % ruralnih kućanstava u Hrvatskoj imalo je pristup brzom širokopojasnom internetu, u usporedbi s 85,6 % ukupnog broja kućanstava.
„Pri uvođenju širokopojasnog interneta u ruralnim područjima bit će važno ostvariti sinergiju Europskog fonda za ruralni razvoj s drugim fondovima EU-a i nacionalnim fondovima, na što Odbor za poljoprivredu opetovano upozorava i kada je riječ o drugim projektima nužnim za razvoj ruralnih područja. Pristup digitalnim platformama postaje sve važniji u borbi protiv depopulacije ruralnih i udaljenih područja i to treba ozbiljno shvatiti“, upozorila je Petir.
Širenjem e-trgovine u ruralnim područjima, podupire se promicanje kratkih lanaca opskrbe i lokalnih poljoprivrednih proizvoda te se može pridonijeti povećanju prihoda poljoprivrednika. Pozitivan primjer je Međimurski štacun iz Međimurske županije i Pun ceker iz Sisačko-moslavačke županije, no Petir ističe da kratki lanci opskrbe hranom „padaju“ na kompliciranoj javnoj nabavi i na nedostatnim količinama proizvoda čemu svakako kumuje i nevoljkost naših proizvođača da se udružuju, ali i prekomplicirane procedure za osnivanje proizvođačkih organizacija.
Premda nisu dostupni statistički podaci o uvođenju precizne poljoprivrede i digitalnih tehnologija, provedba Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. upućuje na nisku razinu ulaganja u digitalne tehnologije: samo je 1,25 % proračuna svih ulagačkih projekata uloženo u digitalne alate.
Petir napominje da je digitalna povezivost ključni pokretač diversifikacije gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima. Poduzetnicima i novoosnovanim poduzećima digitalnim povezivanjem olakšat će se osnivanje i rast poduzeća, čime će se stvoriti nove gospodarske mogućnosti za ruralna područja. Razvoj inovacijskih ekosustava omogućit će ruralnim zajednicama stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta u ruralnim područjima u svim sektorima.
Dugoročna vizija za ruralna područja koju je pripremila Europska komisija predviđa da će digitalne tehnologije nuditi usluge kao što su multimodalni inteligentni prometni sustavi, brza hitna pomoć u slučaju nesreća, usmjerenija rješenja za gospodarenje otpadom, pametna rješenja za energiju i rasvjetu, optimizacija resursa i drugo.
„Europska sredstva iz različitih europskih fondova te nacionalna i privatna sredstva trebalo bi zajednički iskoristiti za ulaganje u infrastrukturu, tehnologiju i ljude. Tim će se ulaganjima pridonijeti postizanju cilja 100 %-tne brze širokopojasne pokrivenosti u ruralnim područjima do 2025.“, ističe Petir i podsjeća da najmanje 20 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost treba izdvojiti za potporu digitalnoj tranziciji.
