Početkom ožujka ove godine sisačka gradonačelnica Ikić Baniček uz predsjednika Gradskog vijeća Dadasovića i suradnike obišla je radove na izgradnji odgojno-obrazovnog kompleksa Galdovo.
Tada su taj projekt okarakterizirali kao najveću investiciju Grada Siska u posljednjih trideset godina u sklopu kojeg bi ta gradska četvrt trebala dobiti novi vrtić i obnovljenu i proširenu školu.
Prema navedenom, radi se o investiciji i projektu Grada Siska.
Planirana vrijednost radova iznosit će 48 milijuna kuna, a gradonačelnica je prilikom obilaska radova napomenula da bi investicija mogla premašiti iznos od 60 milijuna kuna.
– U ovom trenutku ne mogu reći točan iznos obzirom da se još uvijek rade izmjene na glavnom projektu, paralelno prijavljujemo projekte na EU fondove i izrađujemo dokumentaciju. Ali ne gubimo vrijeme i gradimo vrtić, navodi tada Ikić Baniček.
Grad Sisak ipak ne može sam dovršiti projekt?
Ovog tjedna Grad Sisak posjetio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina sa suradnicima.
Na radnom sastanku na kojem su ispred Grada Siska sudjelovali gradonačelnica i Bojan Dadasović, ovoga puta kao predsjednik Savjeta za obnovu i revitalizaciju, Ikić Baniček izrazila je nezadovoljstvo činjenicom da se obnova škole u Galdovu ne može financirati iz Fonda solidarnosti s obzirom da iz Fonda solidarnosti nije predviđeno rušenje i izgradnja novih objekata škola, već samo obnova.
– S obzirom da je Grad Sisak dobio odgovor da iz zajma Svjetske banke neće biti moguće financiranje te obnove, a istovremeno se iz tog izvora predviđa izgradnja nove Ekonomske škole na lokaciji u vlasništvu Grada Siska, kriteriji nisu posve jasni.
Na sastanku je jasno rečeno da Grad Sisak ne može prihvatiti da bude prepušten samome sebi u obnovi te škole, stoji u objavi nakon sastanka na stranicama Grada Siska.
Nakon ovih oprečnih istupa vrhuške Grada Siska u razmaku od svega nekoliko mjeseci, nameće se pitanje ima li Grad Sisak novca za dovršetak ovog projekta, odnosno kako je moguće da se u realizaciju najveće investicije Grada u posljednjih trideset godina ulazi bez prethodno detaljno razrađenog plana financiranja.
Kreditna zaduženost Grada Siska
Prethodne velike investicije Grada poput dvorane, uređenje šetnice u sisačkoj “Drugoj ulici” i bazena u Capragu financirane su dugoročnim kreditima o kojima gradska vlast nevoljko detaljno govori, a građani vrlo često razočarano iznose svoje sumnje kako će sve to otplaćivati njihova djeca i unuci, te kako u takve projekte – ako su nužni – treba ulaziti u suradnji ili još bolje pokušati ih prilagoditi za financiranje putem EU fondova.
Kakva je trenutno kreditna sposobnost Grada Siska i kakva je točno sudbina projekta u Galdovu, hoće li ipak Grad Sisak morati naknadno ući u svaki oblik suradnje s Državom i hoće li se i onda ovaj projekt “zvati” najveća investicija Grada Siska u posljednjih trideset godina, ostaje za vidjeti.
