Zastupnici o predmetu “o rajčici i brokuli”

Nakon prethodne reakcije hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir na nedavne odluke proširenog žalbenog vijeća Europskog ureda za patente u predmetu „o rajčici i brokuli“, Europski parlament je na danas održanoj Plenarnoj  sjednici u Strasbourgu raspravio moguće posljedice takve odluke te donio rezoluciju kojom snažno izražava protivljenje mogućnosti patentiranja sorti biljaka i životinja, te neophodnih bioloških procesa za proizvodnju biljaka i životinja.

Naime, 15. ožujka ove godine prošireno žalbeno vijeće Europskog ureda za patente donijelo je presudu u vezi s predmetom „o rajčici i brokuli“. Dopuštajući potražnju proizvoda rajčice sa smanjenom količinom vode i brokule s povećanom količinom antikarcenogenih glukozinolata, Europski ured za patente odlučio je da biljni proizvodi u predmetnom slučaju koji dolaze iz konvencionalnih uzgoja mogu biti zaštićeni kao patent. To je kontroverzni presedan koji za sobom poteže razmišljanje o ekonomskim, legalnim i etičkim pitanjima. Iako Europski ured za patente nije dio institucija Europske unije, donesena odluka ima značajne implikacije, kako političke tako i one koje se tiču sigurnosti opskrbe hranom u EU, tim više što je u postupku rješavanja više od tisuću sličnih zahtjeva, a tiču se uglavnom voća i povrća.

  „Biljne sorte su normalno zaštićene pravima biljnih sorti što je bolja forma od intelektualnog vlasništva jer dozvoljava poljoprivrednicima korištenje zaštićenih sorti kako bi kreirali nove. Patenti nasuprot tome blokiraju protok genetičkih resursa, ometaju istraživanje i vode do monopola,“ rekla je Marijana Petir.

 Imajući u vidu rezoluciju od 10. svibnja 2012. godine kojom je Europski parlament upozorio na opasnosti od mogućeg preširokog tumačenja europskog zakonodavstva i donošenja odluka poput ove, moguće je zaključiti kako Europska komisija, nažalost, nije u vezi s time vodila proaktivnu politiku te je sada suočena sa situacijom da mora gasiti požar.

 Upravo je zato Europski parlament danas zatražio od Europske komisije da hitno pojasni Direktivu o pravnoj zaštiti bioloških izuma 98/44/EZ, kako bi se donijelo učinkovito izuzeće biljnih sorti i značajki od patentibilnosti i zajamčilo uzgajivačima neograničenu uporabu biološkog materijala. Neograničena uporaba biološkog materijala za uzgajivače nužna je kako bi se potaknule inovacije, osigurali jednaki uvjeti za sve i stvorilo više prilika za mala i srednja poduzeća u sektoru uzgoja bilja. To je potrebno osigurati ne samo za poduzeća u sektoru uzgoja bilja, već i za poljoprivrednike koji koriste postojeći biološki materijal i dostupne tehnike za proizvodnju novih, inovativnih i otpornih sorti.

 „Poljoprivrednici su kroz povijest, ali i danas, u svijetu prvi uzgajivači sjemena. Njihova uloga važna je za sigurnost opskrbe hranom, biološku raznolikost, prilagodbu klimatskim promjenama i zbog toga poljoprivrednici moraju zadržati pravo da uzgajaju vlastito sjeme, prilagođeno lokalnim uvjetima“, rekla je Petir.

Posebno brine takvo široko tumačenje europskih propisa te opasno hodanje Europskog ureda za patente po rubu europskog zakonodavstva. Naime, europsko pravo temelji se na poštivanju načela te se propisi Europske unije moraju interpretirati u svojoj cjelini imajući u vidu njihovu pravu svrhu i cilj te nije moguće uvijek predvidjeti sve rubne okolnosti. Zastupnica Petir rekla je da se život ne može patentirati, stoga smatra ovu odluku protuzakonitom i neetičkom, te očekuje od Europske komisije hitnu reakciju. „Zalažem se da se poljoprivrednicima nesmetano omogući vlastiti uzgoj sjemena jer oni su njegovi čuvari već tisućljećima,“ reagirala je Petir.

 Nažalost, presedani poput ovoga mogu imati nepovratne posljedice koje će europski uzgajivači zasigurno osjetiti kada se ova praksa počne primjenjivati u međunarodnim trgovinskim sporazumima i zbog toga su i zastupnici tražili očitovanje i tumačenje Europske komisije.