Na današnji dan 19. veljače 1473. godine rođen je Nikola Kopernik, poljski astronom. Od 1491. do 1494. godine studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakówu, a od 1496. do 1504. godine crkveno pravo (Sveučilište u Bologni), astronomiju (Jagielonsko sveučilište, Kraków) i medicinu u Italiji.
Poslije je bio do 1512. godine liječnik i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (Warmia, poljska crkvena kneževina na ušću Visle), onda do kraja svog života je bio svećenik u Fromborku (ondašnji Frauenburg), gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio zvjezdarnicu (Kopernikov toranj) s koje je promatrao nebeska gibanja.
Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo De revolutionibus orbium coelestium u 6 knjiga, objavljeno u Nürnbergu 1543. godine, neposredno pred smrt. Ovo djelo bila je revolucionarna prekretnica u astronomiji, te je bilo poticajem kapitalnih otkrića Keplera i Newtona.
Naslovnica drugog izdanja Kopernikovog djela “De revolutionibus orbium coelestium” tiskanog 1566. godine u Baselu Kopernikov ili heliocentrični sustav svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u znanstvenim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima.
Samom Koperniku nije se ništa zbilo, jer nije tvrdio da je apsolutno točno ono što je u tom trenutku bilo znanstveno nedokazano. Stoga je papa 1616. godine ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do 1822. godine.
You must be logged in to post a comment Login