300 000 novih radnih mjesta u ruralnoj ekonomiji!

Na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane održanoj u utorak 26. travnja poslijepodne usvojeno je Mišljenje o napretku u području obnovljive energije kojem je autorica hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (HSS/EPP). Među političkim grupama postignuta je velika razina suglasnosti što ukazuje na razumijevanje zastupnika o važnosti obnovljivih izvora energije (OIE) u provedbi europske energetske i klimatske politike.

Obnovljivi izvori energije važan su stup uspješne provedbe energetske i klimatske politike EU. Ostvareni napredak u tom području na razini EU, ali i predani rad država članica pokazuje uspješnost dosadašnje politike te traži usvajanje učinkovitog i funkcionalnog okvira za obnovljivu energiju u razdoblju i nakon 2020. godine s obzirom da se sadašnji paket mjera primjenjuje do kraja 2020. godine. Naravno, prijedlog mišljenja poziva i na poduzimanje dodatnih napora u sektorima obnovljive energije namijenjene grijanju i hlađenju, ali i sektoru prometa u kojima je vidljiv slab napredak u postizanju ciljeva. „Prema Izvješću Europske komisije o napretku u području obnovljive energije iz 2015. godine Hrvatska je na dobrom putu da ostvari nacionalni cilj od 20% udjela obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije te u ostvarivanju posebnih ciljeva u sektorima proizvodnje električne energije, grijanja i hlađenja“, rekla je zastupnica Petir. Kao i u većini drugih država članica, a prema podacima Ministarstva gospodarstva, Hrvatska zaostaje u udjelu obnovljive energije u sektoru prometa.

Mišljenje naglašava važnost OIE u ostvarivanju energetskih i klimatskih politika i ciljeva EU do 2030. godine s perspektivom ostvarivanja ciljeva do 2050. godine. Da podsjetimo, ciljevi energetsko klimatskog paketa EU do 2030. godine traže smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na razine iz 1990. godine, najmanje 27% udjela obnovljive energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji te povećanje energetske učinkovitosti do 27%. Ostvarivanje tih ciljeva važan je korak u dugoročnoj perspektivi i ostvarenju europskog puta prelaska na niskougljično gospodarstvo do 2050. godine. „Te bi godine razine emisija stakleničkih plinova trebale biti smanjenje na 80% u odnosu na razinu iz 1990. godine, a sve sa svrhom doprinosa borbi protiv globalnog zatopljenja i zadržavanja rasta prosječne globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje“, govori Petir.

Mišljenje poziva na potrebu poduzimanja dodatnih mjera u sektorima grijanja i hlađenja, kao i potrebu da se zatvori pravna praznina u razdoblju nakon 2020. godine te daje preporuku za donošenje kvalitetnog zakonskog okvira na razini EU-a za razdoblje nakon 2020. godine poštujući pri tome ulogu Europskog parlamenta. Naglašava se važnost donošenja stabilnog regulatornog okvira koji bi trebao dati investitorima sigurnost za njihova ulaganja u sektoru obnovljivih izvora energije. Nepostojanje jasnih ciljeva politika i preciznih zakonodavnih okvira ne daje sigurnost investitorima za ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije s ciljem proizvodnje obnovljive energije ili novih energetski učinkovitijih proizvoda.

Nadalje, Mišljenje poziva na potrebu bolje suradnje između država članica u vezi s korištenjem mehanizama fleksibilnosti u okvirima koje daje Direktiva o obnovljivim izvorima energije. Naime, tim mehanizmima države članice mogu temeljem bilateralnih ugovora iskoristiti mogućnosti za suradnju i preraspodjelu ostvarenih viškova proizvedene obnovljive energije statističkim prijenosom određene količine energije iz obnovljivih izvora kako bi ostvarile svoje nacionalne ciljeve.

„Mišljenje ističe važnost postizanja energetske samodostatnosti jer EU danas uvozi 53% svojih potreba za energijom na što dnevno troši više od 1 milijarde EUR-a“, rekla je Petir. Mišljenje naglašava potrebu za razvojem infrastrukture koja doprinosi boljoj integraciji OIE u energetsku mrežu. Energetska mreža danas ne udovoljava uvjetima za veću integraciju obnovljive energije u mreže i to iz različitih razloga poput nedostatne i neadekvatne postojeće infrastrukture, ali i nemogućnosti prihvaćanja proizvodnje iz obnovljivih izvora i stabiliziranja opskrbe. Petir je dodala kako se u mišljenju naglašava i uloga obnovljivih izvora energije u smanjenju emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora, kao i važnost obnovljivih izvora energije za postizanje održive mobilnosti u EU. Mišljenje također zagovara donošenje jasnog zakonodavnog okvira za razdoblje nakon 2020. koji će osigurati budućnost i stabilnost ulaganja u napredna biogoriva poput proizvodnje bio-metanola ili bio-vodika i drugih kojima je zajedničko da su dobivena iz održivih sirovina. „Također, važno je uzeti pri tome u obzir i potencijal otvaranja novih radnih mjesta – 300 000 do 2030. godine u ruralnom gospodarstvu te izbjegavanje negativnih učinaka neizravne promjene korištenja zemljišta poput sječe šuma kako bi se oslobodili novi prostori za uzgoj energetskih biljaka“, rekla je Petir.

Mišljenje poziva i Komisiju da odredi kriterije održivosti za bioenergiju uzimajući u obzir dubinsku procjenu trenutne politike održivosti, razmotrivši pri tome i ulogu nadolazeće politike kružnog gospodarstva.

Podsjeća da se jačanje energetske sigurnosti EU mora postići održivim korištenjem vlastitih resursa te poboljšanjem učinkovitosti njihova korištenja. Komisiju poziva i da vrednuje važnu ulogu šuma kao ponora ugljika u provedbi energetske i klimatske politike EU. Ističe kako se kriteriji i pokazatelji održivog gospodarenja šumama moraju primijeniti na taj sektor u cjelini. Promatranje sektora šumarstva u cjelini je važno iz razloga što svaki proizvod ima svoj ciklus, pa tako i proizvod proizveden od drva. Drvna građa može se koristiti kao gorivo i kao sirovina u proizvodnji namještaja. Međutim sirovina se ne može gledati razdvojeno od konačnog produkta nakon završetka životnoga vijeka proizvoda – goriva. Također u kalkulacije je potrebno uzeti u obzir pohranu ugljika te odgodu njegove emisije do završetka životnog ciklusa proizvoda. Upravo je za zatvaranje takvog ciklusa i određivanja kriterija održivosti za sirovinu/gorivo kotačić koji nedostaje bila politika kružnog gospodarstva. Nadamo se kako će se taj krug ove godine konačno zatvoriti.

Važno je još istaknuti kako Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ima isključivu nadležnost u području određivanja kriterija održivosti za biogoriva te je u tom smislu postignut i kompromis oko stava Odbora o budućnosti kriterija održivosti za bioenergiju. Odbor predlaže Komisiji da uspostavi kriterije održivosti za bioenergiju uzimajući u obzir dubinsku analizu primjene postojećih kriterija održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva te uzimajući pri tome u obzir i politiku kružnog gospodarstva. Odbor napominje kako se jačanje energetske neovisnosti EU može postići učinkovitom uporabom sirovina proizvedenih na području EU.

Zastupnica Petir nada se kako će velikom većinom izražen stav Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta biti dobar putokaz Komisiji u kreiranju novog i poticajnog zakonodavnog prijedloga o obnovljivim izvorima energije koji bi trebao biti upućen u Parlamentarnu proceduru do kraja ove godine.