Petir: Hrvatska može zaštititi domaću proizvodnju ako to želi

„Hrvatska može zaštiti domaću proizvodnju ako to želi i za to joj prepreku ne predstavljaju europski propisi kako se često tumači u hrvatskim institucijama i u javnosti“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. To joj je potvrdila i Europska komisija odgovarajući na njen upit vezan uz uvoz voća i povrća iz trećih zemalja. Nakon komunikacije s proizvođačima voća i povrća u Hrvatskoj, koji teško podnose višegodišnju krizu u tom sektoru zbog zasićenja europskog tržišta i niskih cijena te pojačanog uvoza iz trećih zemalja u Republiku Hrvatsku, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uputila je pitanje Europskoj komisiji o uvozu voća i povrća tretiranog agrokemijskim sredstvima čije aktivne tvari nemaju odobrenje za primjenu na području EU.

„Poljoprivrednici i udruge proizvođača voća i povrća u državama članicama EU-a smatraju da takvo uvozno voće i povrće, osim što može biti opasno za zdravlje potrošača, jeftinije je od onoga proizvedenog na području Europske unije te predstavlja nelojalnu konkurenciju voću i povrću koje je proizvedeno sukladno strogim propisima Europske unije u pogledu korištenja agrokemijskim sredstava,“ rekla je zastupnica Petir i upitala Komisiju koje mjere zaštite u takvim situacijama mogu poduzeti države članice kako bi spriječile uvoz poljoprivrednih proizvoda koji su tretirani agrokemijskim sredstvima koja nemaju odobrenje za uporabu u Europskoj uniji.

U odgovoru Komisije koji je zaprimila stoji kako opsežno zakonodavstvo EU osigurava da hrana uvezena u Uniju bude u skladu sa sigurnosnim standardima EU-a. Uredbama 178/2002 i 882/2004 omogućeno je postizanje toga cilja. Kao dio toga zakonodavstva Komisija je sastavila i popis hrane neživotinjskog podrijetla koja, na temelju poznatih ili novih rizika, zahtijeva povećanu razinu kontrole prije unošenja u EU. Taj se popis nalazi u Prilogu  I. Uredbi 669/2009 i redovito se revidira. U slučaju potrebe mogu se donijeti strože mjere za specifične proizvode. Za provođenje tih propisa o sigurnosti hrane odgovaraju države članice.

Upravo na činjenicu da hrvatska nadležna tijela državne uprave kao i  nadzorne službe ne koriste sve mogućnosti koje daje europsko zakonodavstvo u zaštiti potrošača i domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije i uvoza hrane koja možda nije u skladu sa sigurnosnim standardima EU-a upozorava zastupnica Petir već duže vrijeme. U odgovoru Komisije stoji dalje kako uz kontrole uvedene u skladu s posebnim mjerama države članice mogu provoditi i kontrole utemeljene na riziku te njima osiguravati usklađenost s ograničenjima EU za ostatke pesticida za uvezenu i hranu domaće proizvodnje. „Kada bi se Uredba dosljedno provodila u Hrvatskoj, uvoznicima voća i povrća taj se posao ne bi isplatio što bi omogućilo našim domaćim proizvođačima da prodišu“, rekla je Marijana Petir.

Također, Komisija upozorava kako valja imati na umu da europsko zakonodavstvo za odobravanje djelatnih tvari pesticida uzima u obzir sigurnost potrošača, ali razmatra i učinak na zdravlje životinja, radnika ili drugih osoba u postupku te na okoliš. Stoga neodobravanje neke tvari u EU-u ne znači automatski da su ta tvar ili njezini ostaci potencijalna opasnost za zdravlje potrošača. Treće zemlje mogu zatražiti dodjelu maksimalne razine ostataka (MRO-ovi) za aktivne tvari pesticida koje su odobrene ili nisu odobrene u EU-u. Ti MRO-ovi vode se u kategoriji „uvozna odstupanja“ i dodjeljuju se samo ako se može dokazati da su sigurni za potrošače.

„Iako Komisija na kraju svoga odgovora napominje kako se upotrebom aktivnih tvari pesticida koje nisu odobrene za upotrebu u EU-u ne ostvaruje nužno povoljnija cijena, ne isključuju i tu mogućnost“, rekla je Petir i pozvala hrvatske institucije da počnu primjenjivati EU zakonodavstvo i provoditi kontrole uvoznog voća i povrća s ciljem zaštite, kako domaćih proizvođača i potrošača.