Uskrsna čestitka biskupa Košića

“Dragi vjernici, dragi slavitelji Uskrsa,

Slaveći blagdan Uskrsa pitamo se što je njegova bit, koja je njegova glavna poruka, što on nama daje. Na ta pitanja i mnogi koji ga slave dali bi različite odgovore. Tako je nekima to blagdan proljeća pa se raduju rascvjetalim voćkama i cvijeću, malim pilićima i zečićima koji su se tek izlegli. Sve to doista navješćuje novi život, nakon zime, u kojoj kao da je sve bilo mrtvo i stalo, proljeće donosi dah novog života. Međutim to sve nije Uskrs.

Uskrs je događaj koji kršćani slave kao bitni dio svoga identiteta i tko bi sveo taj blagdan samo na jaja, šunku, piliće i zečiće, može riskirati da ga kršćani ismiju i shvate neozbiljno. A na žalost vidimo iz čestitaka i raznih „uskrsnih“ reklama kako mnogi ostaju samo na tom folkloru proljeća, a nemaju nigdje Isusa. Bez Isusa međutim nema Uskrsa! Jer Uskrs je puno dublja i veća stvarnost od proljetne obnove prirode, on govori o Kristovoj muci, smrti i novom životu kao pobjedi nad smrću.

Ta pobjeda nije tek pobjeda života koji ne može poraziti nikakva prijetnja smrti, jer je život uvijek jači, nego je to prije svega duhovna pobjeda milosti nad grijehom, ljubavi nad mržnjom, dobrote nad zlom. Pitamo se je li to moguće. Gledajući to globalno, misleći pri tom na iskorjenjivanje svakog grijeha, mržnje i zla u svijetu, doista to nam izgleda nemoguće, ali ako se svaki pojedinac odvrati od svoga zlog puta, ako prestane zlo činiti i započne činiti dobro, druge cijeniti, poštivati, voljeti… tada to više nije nemoguće. Mali koraci usmjereni prema dobru mogu mijenjati naš svijet koji je ogrezao u zlu.

Kad je naša Domovina bila napadnuta, mnogi su mladići i djevojke, muževi i žene hrabro pošli u borbu da ju obrane od nasilnika i potom oslobode od osvajača. Pri tom nisu štedjeli svoje živote i zdravlje. To je herojsko djelo i njihova žrtva je doista donijela veliki plod čitavome našem narodu, slobodu. I mi ih zato moramo poštovati i zauvijek im ostati zahvalni. No, je li to onaj konačni životni cilj prema kojem svi težimo, da osvojimo slobodu od potlačenosti drugih i tako živimo sretni zauvijek?

Dakako da nije, ali ta je vanjska sloboda znak one duhovne slobode koja nam ilustrira smisao žrtve i dragovoljnog samožrtvovanja za druge, što ga je prinio Krist za sve nas. On se naime kao Bog koji je postao čovjek dragovoljno žrtvovao za nas da bismo mi upoznali najveću moguću Božju ljubav i da bismo otkrili smisao našega ljudskog života koji je s njime dobio neslućene nove mogućnosti.

Doista Isus, i samo Isus, u središtu je otajstva Uskrsa jer on se žrtvovao i bio ubijen na križu za sve ljude i njihovu slobodu te treći dan uskrsnuo od mrtvih, kao pobjednik nad smrću i nad grijehom, nad svakim zlom. Njegov život više nije podložan smrti niti ikakvom trpljenju, njegov je uskrsnuli život vječan. On je umro i uskrsnuo za nas ljude, da bi nama pokazao pravi smisao ljudskog života.

Tako nam Uskrs daje snagu u trpljenjima i naša je ogromna nada da ni nama naše patnje ne odnose život, pa čak ga ne može uništiti ni sama smrt, nego s Kristom i mi postajemo pobjednici, nositelji vječnoga života, života s Bogom, konačnog uskrsnuća.

Kada promatramo velike teškoće, probleme, patnje, nepravde, ratove, ubojstva, poniženja, bolesti i smrt tolikih ljudi i naroda, mogli bismo se uplašiti i odustati od nade, postati malodušni i odustati od borbe za ono što je dobro, što je lijepo, plemenito, istinito, pravedno. Jer kao da u našem svijetu više vladaju nepravde i nasilje, zlo i grijeh, negoli pravednost, mir, dobrota i milost. Ipak, to nam Uskrs ne dopušta. Kad slavimo Uskrs, on nam poručuje da je moguća pobjeda i u gotovo beznadnim okolnostima, jer Krist je od mrtvih uskrsnuo te mi s njime smijemo očekivati da je moguće i ono što nam se čini nemoguće…

Naše hrvatsko gospodarstvo, naše raslojavanje sela, propadanje poslovnih tvrtki i velika nesigurnost radnika i njihovih obitelji, ogromni demografski problemi, odlazak radnika a osobito veoma mnogo mladih obrazovanih ljudi iz domovine, vladavina nacionalno nedovoljno svjesnih i odgovornih političkih elita, velika korupcija i sveprisutna letargija naša su stvarnost i pojave koje ne ohrabruju. Ipak, potrebno je vjerovati u dobro i boriti se iskreno za promjene našega života. Ta je promjena moguća. Jer mnogo je u našem narodu onih koji vjeruju u uskrsnuće, uskrsnuće Kristovo ali i u naše.

Isus je pobijedio smrt. I mi ako slavimo njegovo Uskrsnuće, možemo kao pojedinci i kao narod pobijediti prijetnju smrti, zlo abortusa, neprihvaćanja djece, zanemarivanje mladih i odbacivanje bolesnih i starijih. Ako kao vjernici slavimo Uskrs, mi možemo odbaciti grijeh korupcije i pošteno svojim radom stvarati bolje uvjete za život svih u našoj domovini. Ako kao vjernici slavimo Uskrs, tada se ne bojimo biti što jesmo i ne niječemo istinu o domovinskom ratu, već se ponosimo našim herojima i braniteljima koji su nam osigurali slobodu i mir.

Ako kao vjernici slavimo Uskrs, ne bojimo se pokazati svoju odgovornost za našu Domovinu i za njezin napredak, stoga birajmo političke predstavnike koji nisu samo zabrinuti za sebe i svoje uske interese, već one koji su se spremni žrtvovati za zajedničko dobro i poštivati sve ljude i njihova ljudska, građanska i vjerska prava. Ako vjerujemo u Uskrs, trebamo biti odgovorni prema zemaljskim dobrima koje trebamo prožeti nebeskim, božanskim vrijednostima u našem životu. Uskrs nas, braćo i sestre, sve potiče da se zalažemo na ovom svijetu za pravdu, istinu, ljubav i mir, da bismo na drugom svijetu bili dionici uskrsnuća.

Slaveći Uskrs, braćo i sestre, mi smo obasjani svjetlošću Krista Gospodina i njegove pobjede koju on daruje svima koji ga slijede. Dakle, sretan vam Uskrs, blagdan Kristove pobjede nad smrću, grijehom i zlom! Sretan vam Uskrs, blagdan također i naše pobjede nad svakim zlom, pa i samom smrću!

Gospodin nas obasjao svjetlošću svoga uskrsnuća, svjetlošću života koja pobjeđuje svaku tamu, svjetlošću i toplinom ljubavi zbog blizine Kristove sa svima nama! Ta blizina obuhvaća i sve naše mile i drage, sve naše branitelje i sve koji su se za nas žrtvovali a sada su kod Gospodina, u njegovoj vječnosti. U blizini Krista uskrsnuloga blizu smo i sa svima njima kojima zahvaljujemo na njihovoj ljubavi i molimo im vječnu Božju ljubav, te se i njima preporučujemo da mole za nas i misle na nas u ovoj dolini suza da i mi dođemo k njima i budemo jednom zajedno s njima kod Gospodina.

Regina caeli, laetare, alleluia.
Quia quem meruisti portare, alleluia.
Resurrexit, sicut dixit, alleluia.
Ora pro nobis Deum, alleluia.

Gaude et laetare, Virgo Maria, alleluia.
Quia surrexit Dominus vere, alleluia.

/Oremus. Deus, qui per resurrectionem Filii tui, Domini nostri Iesu Christi, mundum laetificare dignatus es: praesta, quaesumus; ut per eius Genetricem Virginem Mariam, perpetuae capiamus gaudia vitae. Per eundem Christum Dominum nostrum. Amen./

Sretan Uskrs svima!”