Petir: “Ruralni prostor vapi za investiranjem”

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je u panel raspravi drugog Hrvatskog ruralnog parlamenta „Kako ojačati lokalnu zajednicu u ruralnom prostoru“ koji je u Svetom Martinu na Muri okupio više od 300 sudionika iz cijele Hrvatske, a kojeg je organizirala Hrvatska mreža za ruralni razvoj.

Na panelu su uz Petir govorili i Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede, Tom Jones (Europski gospodarski i socijalni odbor), Violeta Jelić (Europski gospodarski i socijalni odbor /Hrvatska obrtnička komora), Goran Šoster, predsjednik europske mreže PREPARE, Žaklina Jurišić (Hrvatska gospodarska komora), Sandra Herman, zamjenica župana Međimurske županije te Svjetlana Kasunić, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj.

Zastupnica Petir osvrnula se na provođenje Programa ruralnoga razvoja kazavši kako Hrvatska ozbiljno kasni s provedbom programa što je vidljivo prema količini sredstava koju smo do sada utrošili. „Ruralni prostor vapi za investiranjem, mladi odlaze, nedostaje komunalna, socijalna i društvena infrastruktura, nedostaju uvjeti za ljude na selu koja imaju znanja i vještine kako bi sve svoje kapacitete stavili u funkciju samozapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta“, rekla je Petir.

Petir je izrazila nadu kako će Ministarstvo poljoprivrede poslati zahtjev Europskoj komisiji za izmjenu Programa ruralnoga razvoja jer postoji puno mjera i operacija, no neki osjetljivi sektori u poljoprivredi nisu uopće ni uzeti u obzir te je ukazala na brojne probleme na koje nailaze poljoprivrednici, kao i svi oni koji trebaju biti korisnici tog Programa na terenu. Napomenula je kako je iz razgovora s načelnicima očito da općine nailaze na probleme jer imaju mogućnost kandidirati samo jedan projekt, dok su njihove potrebe daleko veće. Zatim, neki natječaji izgledaju bitno drugačije od onoga što je najavljeno, a korisnici na terenu su već uložili velika financijska sredstva u izradu projektne dokumentacije. LAG-ovi koji su dobili sredstva ne smiju ih koristiti bez da Ministarstvo odluči za koju će mjeru raspisivati natječaj premda im je upravo na temelju njihovih akcijskih planova i strategija odobren novac i sada se cijeli proces blokira.

„Ministarstvo poljoprivrede ‘čuvar’ je Programa ruralnog razvoja i koordinator svih aktivnosti. Do sada smo iskoristili svega 10% sredstava od 2,4 milijardi EUR-a i to je neozbiljno. Moramo biti operativni, funkcionalni i čuti što nam teren kaže“, naglasila je Petir.
Petir je pozvala sve prisutne da Europskoj komisiji direktno upute svoje prijedloge te se tako uključe u Javno savjetovanje o modernizaciji i pojednostavljenju Zajedničke poljoprivredne politike koje traje do 2. svibnja te ih je upoznala i s natječajem Europske komisije za prijavu pilot-projekta „Smart eco-social villages“ koji je otvoren do 17. svibnja.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić rekao je kako je kašnjenje raspisivanja natječaja rezultiralo lošim startom i kašnjenjem usvajanja samog Programa ruralnog razvoja te je napomenuo kako dio sredstava planiraju predati LAG-ovima, međutim odgovornost je na kraju ipak na Agenciji za plaćanje i Ministarstvu. Smatra kako je bolje i oportunije zadržati sredstva još mjesec dana i osigurati da sve bude u redu, nego vraćati troškove zbog nezdravog upravljanja. „Nemam straha da nećemo uspjeti potrošiti ovaj novac. Ove godine objavljujemo natječaje u vrijednosti 500 milijuna EUR“, rekao je Ivančić. Osvrnuo se i na nemogućnost prijave vatrogasnih domova na natječaje obnove na što ih je upozorila zastupnica Petir i Hrvatska vatrogasna zajednica, kazavši kako je ta pogreška pri raspisivanju natječaja ispravljena.

„Vlasništvo nad programom ruralnog razvoja treba biti kolektivno, svi trebaju biti uključeni i odgovorni i u konačnici vidjeti jesu li mjere koje smo uključili donijele neke rezultate“, rekao je Tom Jones iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

Violeta Jelić iz Hrvatske obrtničke komore smatra da su procedure koje treba zadovoljiti prenormirane, vjeruje kako je EU išla u smjeru pozitivne prakse, no misli da je Hrvatska nametnula procedure koje ometaju kvalitetni rad OPG-a i obrtnika. „Proizvođači ne usmjeravaju energiju na ono što najbolje znaju, već provode sate i sate na birokraciju“, napomenula je Jelić.

Predstavnica Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić naglasila je potrebu generiranja proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti koja će u konačnici dovesti do više zapošljavanja i sveukupnog blagostanja. „Program ruralnog razvoja jedan je od najsloženijih mehanizama u državi, no imamo velike pritiske na njega. Smatram da bi to možda trebalo rješavati sektorski, zatim baviti se zaštitom okoliša, a potom jačanjem ruralnog razvoja“, rekla je Jurišić.

Svjetlana Kasunić, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj dolazi iz Gorskog kotara i rekla je da je u njezinu kraju za razliku od Međimurja, mnogo praznih naselja, neka su i s manje od 10 stanovnika. „Mi koji živimo na tim malim prostorima imamo stvarno povjerenja jedni u druge, no smatram kako bi i Ministarstvo trebalo imati više povjerenja u entuzijaste koji žive u tim prostorima i koji još uvijek pokušavaju nešto učiniti“.
Goran Šoster, predsjednik europske mreže PREPARE se također osvrnuo na povjerenje te je rekao da ono nije bilo važno kad je uspostavljena Europska unija jer je ona bila klub više-manje jednakopravnih koji su se zasnivali na gospodarstvu, a ne na povjerenju. „Sada nam treba povjerenje jer vlada strah,  Agencije za plaćanje boje se Europske komisije a Europska komisija Revizorskog suda te uvijek postoji neki strah i taj sustav nije moguće promijeniti ako ne promijenimo nepovjerenje u povjerenje“, rekao je Šoster. Ujedno je predstavio pozitivan primjer iz njemačke regije Saske u kojoj su spustili 40% sredstava na niže razine (LAG-ovima) i to se pokazalo dobrom odlukom.

U raspravu su se uključili i predstavnici LAG-ova, OPG-a i čelnici lokalne samouprave koji su iznosili svoja iskustva s terena.

U okviru drugog ruralnog parlamenta održane su i tematske radionice prilikom kojih je zastupnica Petir kao ambasadorica EPP-a za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika posjetila OPG Hažić te je Valentini Hažić koja je sa svojim inovativnim, kreativnim i održivim projektom sudjelovala na ovogodišnjem natječaju uručila poziv za jednomjesečno plaćeno stažiranje u njezinu uredu u Bruxellesu.